Rast od 0,6 posto jednostavno nije dovoljanStanje u eurozoni iz dana u dan sve više zabrinjava ne samo dužnosnike zemalja Europske unije, već i analitičare diljem svijeta. Opasnost da se dužnička kriza "prelije" ne samo na druge zemlje EU, već i šire postaje sve realnije.

Hrvatska, iako nije članica Europske unije ni eurozone, osjeća posljedice usporavanja gospodarskog rasta u EU. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je u trećem kvartalu zabilježila skroman rast BDP-a od svega 0,6 posto, što je lošije no što je bilo očekivano. Upozoravaju kako bi, pogorša li se stanje u okolnim zemljama s kojima Hrvatska ima značajniju robnu razmjenu, mogla bi ući u novu recesiju.

Ekonomisti s kojima je razgovarala Hina razočarani su rezultatima. Procjenjivali su rast veći od jedan posto.

"Ovakva stopa rasta BDP-a je ispod naših očekivanja. Najviše neizvjesnosti vezano je za prihode od turizma, dakle od izvoza usluga. Podaci o komponentama BDP-a bit će objavljeni za mjesec dana, a vjerujem da je došlo do većeg pada kapitalnih investicija nego što se očekivalo", kaže glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić.

Ekonomisti pojašnjavaju kako rast u trećem kvartalu ponajprije treba zahvaliti dobroj turističkoj sezoni i blagom rastu izvoza. No, jači rast onemogućavaju loši trendovi u industriji i slabljenje investicijskih aktivnosti.

"Uz blagi ukupni rast gospodarstva u prva tri tromjesečja, veliki rizik je četvrto tromjesečje u kojemu bi gospodarstvo moglo zabilježiti stagnaciju, s obzirom da je eurozona prema posljednjim pokazateljima već ušla u recesiju", kaže Šantić.

Hrvatsko je gospodarstvo, nakon više od dvije godine, u drugom ovogodišnjem tromjesečju izašlo iz recesije, no kako zbog dužničke krize slabi gospodarstvo eurozone, najvažnije izvozno tržište Hrvatske, prijeti nova recesija.

"Za Hrvatsku ne treba isključiti pesimistični scenarij, pogotovo ako dođe do daljnjeg pogoršanja na međunarodnim financijskim tržištima. Hrvatska je kao visoko zadužena zemlja, s nesređenim javnim financijama, osjetljiva na vanjske poremećaje. Problemi na financijskim tržištima u Europi već su se prelili na tamošnji realni sektor, a ako dođe do daljnje eskalacije krize, taj scenarij dogodit će se i kod nas", napominje Šantić.

Dodatni pritisak na hrvatsko gospodarstvo rade i problemi u Italiji koja je jak trgovinski partner Hrvatske i čije banke drže dvije najveće banke u Hrvatskoj. Također, snižavanje rejtinga Mađarskih državnih obveznica na razinu "smeća" ukazuje na ozbiljne probleme zemalja u okruženju. Hrvatska, po svemu sudeći, neće izbjeći negativan scenarij.