Foto: Sanjin Strukić/PIXSELLSvaki zaposleni Hrvat je prošle godine dao 6900 kuna za potpore koje koje je podjelila država ili 10 posto više nego 2009. godine. Samo Mađarska od svih članica EU daje veće potpore od nas u odnosu na BDP. Unatoč tih 9,5 milijardi kuna koje su se lani podjelile, gospodarstvo je nekonkurentno.

Brojke o državnim potporama koje je danas predstavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanje su porazne i otkrivaju kako smo majstori djeljenja neefikasnih pomoći. Pojednostavljeno, Hrvatska subvencionira državne tvrtke kako bi uopće mogle poslovati (novac za razvoj infrastrukture nije potpora). EU stimulira inovaciju, razvoj, zapošljavanje, zaštitu okoliša.

"Zbog toga nemamo izvoz, nove usluge i vrijednosti. Malo dajemo oni koji stvaraju nova dobra, a puno postojećima kako bi zadržali svoju poziciju. Moramo početi razmišljati o učinku tih potpora" rekla je Olgica Spevec, ravnateljica AZTN-a.

Prevedeno u jezik brojki, poljoprivredi, koja još nije povećala svoj obujam proizvodnje i pripremila se za EU, lani smo dali četiri milijarde kuna. Još četiri milijarde i 155 milijuna kuna je otišlo na tvrtke, mahom gubitaše: brodogradilišta, Hrvatske željeznice, Croatia airlines, Jadroliniju, te Hrvatsku radio televiziju za koju se plaćanje televizijske pretplate u iznosu od 1,2 miljarde kuna, vodi kao potpora.

I sada dolazimo na ono što Europa najviše potiče: tzv. horizontalne potpore koje daju novu vrijednost. Mi smo tim poduzetnicima odobrili 1, 36 milijardi kuna, ili 14 posto ukupnih potpora. U EU je potpuno obratno. Za takve potpore u 19 država članica ide preko 85 posto ukupno dodjeljenih potpora, a samo Portugal i Malta imaju "nepovoljni omjer" ispod 50 posto ukupno dodjeljenog novca. Sve članice EU zajedno su izdvojile iz svojih proračuna čak 52 milijardu eura njih tijekom prošle godine. Od svog tog novca je čak 24 posto otišlo za zaštitu okoliša, a u Hrvatskoj ispod jedan posto ukupnih potpra, za regionalni razvoj otišlo je 24 posto, a kod nas osam, za istraživanje i inovacije 18 posto, a kod nas tri posto, itd.

"Sad naš Končar mora ići na tržište u kojem se mu tako potpomgnuti konkurenti Siemens ili Ericsson. EU nije protiv potpora i one su dozvoljene, ali treba ih koristiti učinkovito i za one koji imaju priliku za razvoj", objašnjava je Spevec.

Iako su ovo podaci za prošlu godinu, Spevec očekuje da će sve potpore i ove godine biti na približno sličnim razinama. Mala utjeha nam može biti što su ove brojke s kojima se uspoređujemo sa EU, samo novac koji državne članice daju direktno iz svojih proračuna svojim gospodarstvima. U njima nema iskazanih EU fondova preko kojih se slijevaju stotine milijarde eura, te zajedničke poljoprivredne politike. Kada uđemo u EU, i naši poticaji poljoprivredi više neće biti samo direkno ovisni o proračunu, a imat ćemo prilike koristiti novce EU fondova.

"Zato treba što bolje pripremiti projekte kako bi novac i mogli koristiti", zaključuje Spevec.