IlustracijaPogled na krajolik u kojem će se odvijati francuski predsjednički izbori pomalo se razbistrava; vrijeme je da kandidati to uzmu u obzir.

Četiri velika izazova, da spomenem samo njih, iskrsnut će u sljedeće dvije godine i imati značajan utjecaj na granice manevarskog prostora dostupnog sljedećem francuskom predsjedniku.

Veliko gospodarsko usporavanje

1. U cijelom svijetu započelo je veliko gospodarsko usporavanje. Brzina trgovačkih brodova na svim morima sve je manja. Baltic Dry Index, izvrstan barometar svjetske trgovine, upravo je pao na razinu iz 2002. i sada se približava najnižoj točki koju je dosegao krajem 2008. godine. Rast usporava u Kini, Indiji, Brazilu i Africi. Čak i najperspektivnije zemlje na svijetu imat će teškoća u stvaranju dovoljne količine poslova za svoje mlade ljude. Europa će ući u recesiju. Ukupan prosječni globalni rast neće doseći 3%, što je najniža razina - osim 2009. - u razdoblju od deset godina i više. Za Francusku to znači da će nam izvoz biti još više otežan. Također znači da ćemo morati brzo birati između privremenog spasonosnog protekcionizma i grandioznog plana ponovnog pokretanja svjetskog ekonomskog stroja.

Neodrživi javni dug

2. U Europi, unatoč obilnoj, povijesnoj intervenciji ESB-a koja će ostaviti lažan dojam da stisak popušta, situacija s javnim dugom u većini će zemalja uskoro postati neodrživa: za njegovo smanjenje potrebni su planovi štednje, a njihova istodobnost će samo pogoršati recesiju, smanjujući porezne prihode i povećavajući društvenu potrošnju. Stoga moramo birati između ulaganja federalnih sredstava u opsežne projekte i napuštanja eura. Između demokratskog federalizma i propasti jedinog trenutno dostupnog federalnog alata, Središnje banke.

Amerikanci

3. U Sjedinjenim Državama, nakon euforije izazvane količinom novca koji se ulio u predizbornu godinu, doći će do spoznaje da tko god pobijedio u studenome, zemlja će iskusiti velike poteškoće. Ako Obama bude ponovo izabran, neće imati većinu u dva doma Kongresa i neće moći skupiti dovoljno poreza da obuzda eksponencijalni rast javnog duga. A ako bude poražen, njegov republikanski nasljednik bit će ograničen obvezom smanjenja poreza. U oba slučaja dolar će pasti, što će dodatno ugroziti rast u Europi i osobito francuski izvoz. Što se može učiniti kako bi se Amerikanci prisilili da budu barem onoliko strogi koliko navodno žele uvjeriti Europljane da jesu?

Muslimanski svijet

4. Konačno, u muslimanskom svijetu potrebno je donijeti važne odluke: Egiptu je preostalo sredstava za još samo tri mjeseca za uvoz onoga što mu je potrebno prije gospodarskog kolapsa. Tunis ne stoji nimalo bolje. Sirija je i dalje poprište mučeništva. U Iranu tvrdoglavo inzistiranje na nuklernom programu povećava vjerojatnost vojne intervencije prije ili nakon američkih predsjedničkih izbora. Što bi oni trebali učiniti u vezi svake od tih situacija? Oprati ruke ili reagirati? I na koje načine?

Još čekamo da kandidati izraze svoja stajališta o svim ovim pitanjima.

Napisao: Jacques Attali

Preneseno sa stranice Attali.com