31.01.2012. / 13:20
Vladini potezi rezultirati će blagim rastom tek sljedeće godineU trećem je tromjesečju prošle godine hrvatsko gospodarstvo zabilježilo rast BDP-a od 0,7 posto u odnosu na isto tromjesečje 2010. Iako je po prvi put od 2008. godine ostvaren porast BDP-a u dva uzastopna tromjesečja, raspoloživi podaci za posljednje tromjesečje ukazuju na ponovno smanjenje aktivnosti, ističe se u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly Ekonomskog instituta Zagreb.
Analitičari Ekonomskog instituta stoga su smanjili svoju procjenu rasta BDP-a za 2011. na 0,2 posto.
Izgledi nisu optimistični
"Procjenjuje se da je gospodarstvo na prijelazu godine ušlo u novu recesiju, pa se u 2012. očekuje pad ukupne gospodarske aktivnosti od 0,3 posto. Unatoč pozitivnim trendovima u drugom i trećem tromjesečju, krajem godine su se pojavili negativni gospodarski signali. Naime, podaci o industrijskoj proizvodnji, obujmu trgovine na malo, građevinskoj aktivnosti te izvozu upućuju na smanjivanje aktivnosti. Kada se tome pridoda i neizvjesnost u eurozoni koja, čini se, ulazi u novu recesiju, kratkoročni izgledi za hrvatsko gospodarstvo nisu optimistični. Na temelju raspoloživih podataka, očekuje se da je u posljednjem tromjesečju prošle godine ostvaren pad aktivnosti. Stabilizacija ekonomija eurozone i prvi učinci reformi u domaćem gospodarstvu trebali bi omogućiti blagi oporavak u 2013., uz rast BDP-a od 1,0 posto. Uz ove su prognoze povezane značajne neizvjesnosti koje uključuju mogućnost ostvarivanja pesimističnijih scenarija", upozoravaju u svojoj analizi.
Ohrabrujući potezi
Uz neizvjesno stanje u eurozoni, to se posebno odnosi na domaći fiskalni sektor i ostvarenje planirane fiskalne konsolidacije. Objavljene Vladine smjernice za pripremu ovogodišnjeg proračuna nagovještavaju čvrste korake prema smanjenju deficita, što bi do donošenja proračuna moglo biti dovoljno za dobivanje povjerenja financijskih tržišta i sprečavanje pada kreditnog rejtinga s negativnim ekonomskim posljedicama.
"Projekcije pokazuju da bi povećanje stope PDV-a za dva postotna boda, uz pretpostavljeni zanemarivi učinak uvođenja međustope, moglo negativno utjecati na osobnu potrošnju koja je već ionako pod utjecajem smanjenja raspoloživog dohotka i negativnih trendova na tržištu rada. Osim pada osobne potrošnje, očekuje se smanjenje državne potrošnje zbog konsolidacije javnih financija. Negativni bi se trend investicija trebao zaustaviti tijekom godine, ali će na razini prosjeka godine i one ostvariti pad. Nakon što je međunarodna razmjena oslabila krajem prošle godine, u ovoj se godini predviđa vrlo blagi oporavak. Kod izvoza bi tome trebala doprinijeti još jedna dobra turistička sezona. Oporavak ekonomske aktivnosti u eurozoni kao najznačajnijem vanjskotrgovinskom partneru Hrvatske te provođenje reformi u domaćem gospodarstvu trebali bi otvoriti perspektive za blagi oporavak u 2013.", ističu analitičari.
Neizvjesnosti globalnog gospodarstva
Posebno naglašavaju brojne neizvjesnosti oko projekcija, što zbog rastuće nestabilnosti globalnog gospodarstva, posebno gospodarstava eurozone, ali i zbog visoke ranjivosti domaćeg gospodarstva. Neizvjesnosti su povezane s budućom ekonomskom politikom nove Vlade, ali i s nepoznanicama u vezi proračuna za 2012. godinu. Ipak, objava smjernica za pripremu ovogodišnjeg proračuna smanjila je te neizvjesnosti, ukazujući na spremnost Vlade na fiskalnu konsolidaciju. To bi privremeno moglo osigurati povjerenje financijskih tržišta i spriječiti pad kreditnog rejtinga s negativnim ekonomskim posljedicama.
HUB: "Don't kill the messenger" - Drugi val recesije
Ekonomisti odnosno analitičari šest najvećih hrvatskih banaka objavili su na stranicama Hrvatske udruge banaka svoje stavove i očekivanja o ekonomskim očekivanjima u tekućoj godini.
Opći je dojam kako ni 2012. neće biti godina izlaska iz recesije. Očekuju pad BDP-a od 1,3 posto i relativno jaku recesiju praćenu visokom stopom nezaposlenosti.
"Ako se ostvari očekivana recesija, to će neizbježno onemogućiti ozbiljniju fiskalnu prilagodbu. Štogod vlada napravila, lošije punjenje proračuna od očekivanja uzrokovat će relativno visok fiskalni deficit. Prosječno očekivanje salda opće države 2012. iznosi zabrinjavajućih -4,9%, pri čemu su razlike u očekivanjima indikativno male: najveći optimist očekuje -4,5%, a najveći pesimist -6% BDP-a", piše u anketi.
registracija
11/10/10
agaSovulj, 31.01.12. 14:41
oni koji su nas uvalili u ovo, sigurno neće propustiti priliku da to prilijepe novoj vladi, kao i sve probleme koji iz toga proističu.