Srbija će morati slijediti hrvatski primjerPredsjednica fonda za političku izuzetnost Sonja Licht kaže da se dugogodišnji san o ulasku Srbije u Europsku uniju konačno počeo ostvarivati. Ona naglašava da će daljnji put eurointegracija obilježiti i temeljni razgovori s Njemačkom i ostalim zemljama članicama:

„Nepotrebno je objašnjavati zašto je suradnja s Njemačkom na prvom mjestu u daljnjem procesu eurointegracija. Njemačka je jedan od najvažnijih, ako ne i najvažniji partner Srbije u području trgovine, ali i u području izgradnje političkih institucija. Nadajmo se da će se u budućnosti ova suradnja intenzivirati i proširiti na druga područja koja su važna za izgradnju europske Srbije", rekla je Sonja Licht na konferenciji „Srbija i Europska unija: kojim putem naprijed" koja je u petak održana u Berlinu.

Licht se osvrnula i na dijalog Beograda i Prištine. Pored evidentnih rezultata, rekla je ona, važnost dijaloga je i u postizanju kompromisa, u solidarnosti i izgradnji partnerstva, a to su ujedno i modeli suradnje među državama članicama.

Zemlja pobijedila probleme

Direktorica Vladinog ureda za Europske integracije Milica Delević smatra da je dobivanje statusa kandidata veoma važan korak u približavanju Srbije EU, jer taj proces čini nepovratnim. Srbija je danas bliže pregovorima o pristupanju, a taj proces podrazumijeva potpunu promjenu društvenog i političkog sistema i novi način funkcioniranja zemlje.

„Iako možda nismo bili najbrži u provođenju reformi, moram reći da kada god smo bili na križanju, nikada nismo donijeli pogrešnu odluku. Uvijek je bilo teško donijeti odluku, ali je ona uvijek bila ta koja nas je približila EU. Proces srpskih eurointegracija bio je bitka od samog početka. Ne da mi nismo htjeli u EU, naprotiv. Ulazak u EU bio je cilj koji je imao najveću podršku od početka tranzicije zemlje. Međutim, bilo je neophodno osigurati političku podršku u svjetlu svih promjena koje su se paralelno događale: od proglašenja nezavisnosti Crne Gore, preko okončanja suradnje sa Haaškim sudom, do problema sa Kosovom."

Milica Delević naglašava značaj izvještaja Europske komisije o molbi Srbije za status kandidata iz studenog 2011. U svom izvještaju Komisija je posljednjih pet godina reformskog procesa u Srbiji označila kao impresivne. „To ne znači da smo idealni, daleko od toga, ali znači da je sistem uspostavljen i na tim temeljima gradit ćemo dalje", kaže Milica Delević.

Hrvatska postavila letvicu

Grof Nikolaus Lambsdorf, koji je u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova zadužen za jugoistočnu Europu, podsjeća da je Srbiji trebalo mnogo vremena i napora da dobije status kandidata. Srbija je danas politički zrela zemlja, posebno u usporedbi sa ostalim zemljama u regiji. Ipak, Lambsdorf smatra da pozitivne političke promjene u zemlji treba uzimati sa rezervom, jer nakon dobijanja statusa kandidata, Srbiji ništa nije garantirano i ništa neće doći samo od sebe. Najveći izazov za zemlju biti će ulazak Hrvatske u EU, jer će nakon toga sva pažnja Unije biti usmjerena ka Srbiji i njenom procesu pridruživanja:

„U Bruxellesu kao i u Berlinu se ne raspravlja o povijesti regije na način na koji se to čini u regiji. Mi ne raspravljamo o proširenju Europske unije iz perspektive geo-strateških položaja zemalja. Ono što mi ocjenjujemo je učinak. U slučaju Srbije, učinak će se određivati na osnovu onoga što je Hrvatska napravila i to ne zbog toga što je Hrvatska dio iste regije, već zbog toga što je najsvježiji primjer. EU konstantno uči tokom procesa pregovora i proširenja, a najnovija lekcija biti će Hrvatska. Istina je da će to Srbiji otežati proces pristupanja."

Pretpristupna pomoć za Srbiju

Šef Direkcije za proširenje EU Stefano Sanino kaže da je zapadnom Balkanu mjesto u Europi. Europski okvir je najbolji način da nakon više od jednog stoljeća stvorimo kontinent koji je potpuno umiren i čije države surađuju kroz okvir zasnovan na vladavini prava. Ekonomski razvoj je također važna karika u tom lancu: „Priznajem da EU nije na najbolji način iskoristila sva sredstva koja su joj na raspolaganju kako bi potaknula ekonomski razvoj u zemljama kandidatima. Mi smo se više fokusirali na podršku procesu integracija i izgradnju institucija."

Sanino najavljuje da Komisija namjerava proširiti svoje instrumente za pretpristupnu pomoć. U kontekstu Srbije, to znači da će EU budućim zemljama koje započnu proces pridruživanja pomoći u izgradnji ne samo institucionalnog okvira, već i ekonomskih kapaciteta kako bi bile konkurentne sa razvijenim državama članicama. Sudionici konferencije slažu se da nije lako predvidjeti što će u daljnjem procesu pridruživanja predstavljati najveći izazov za Srbiju. Suština pregovora o pristupanju i je u tome da se pokažu slabosti zemlje, jer to je način na koji EU uči i o sebi, i o svojim budućim članicama.

Autorica: Natalija Miletić, Berlin