Naručeni su novi brodoviHrvatska gospodarska komora organizirala je, u okviru službenog posjeta predsjednika RH, Ive Josipovića Republici Azerbajdžan, Azerbajdžansko-hrvatski gospodarski forum u suradnji s partnerom - Fondom za izvoz i promociju Azerbajdžana (AZPROMO).

U okviru održanog Foruma iskristalizirali su se sektori perspektivni za buduću suradnju dviju zemalja, a to su svakako brodogradnja (već su naručena dva broda od naših brodogradilišta), energetika, elektroindustrija, infrastrukturni radovi, poljoprivreda, kemijska i prehrambena industrija.

Hrvatska gospodarska komora organizirala je gospodarsku delegaciju sastavljenu od 40 gospodarstvenika/predstavnika 28. hrvatskih tvrtki, koje je predvodila potpredsjednica HGK Vesna Trnokop Tanta. U sastavu hrvatskoga gospodarskog izaslanstva bili su predstavnici tvrtki iz djelatnosti brodogradnje, energetike, graditeljstva i popratne industrije (proizvodnja parketa i sanitarne opreme), ICT sektora, kemijske industrije, farmacije, medicinske opreme, zdravstvenog turizma, certificiranja u sustavu kvalitete proizvoda i procesa proizvodnje, prehrambene industrije, poljoprivrede i strojogradnje. Brodogradnja i turizam sektori su za koje su Azerbajdžani iskazali izniman interes, ali jednako tako i za poljoprivredu, industriju, energetiku, medicinu, farmaceutiku, IT sektor i marketing - istaknula je prigodom Foruma potpredsjednica HGK Vesna Trnokop Tanta te dodala da su Azerbajdžani značajno smanjili administrativne zapreke za strana ulaganja, što je olakotna okolnost za snažniji proboj hrvatskoga gospodarstva na to tržište.

Nakon održanih prezentacija u okviru foruma i pozdravnih govora, održani su poslovni razgovori između predstavnika 28. hrvatskih i 140. azerbajdžanskih tvrtki. Može se zaključiti da su svi sudionici ove delegacije profitirali svojim odlaskom u Azerbajdžan gdje su se upoznali sa osnovnim mogućnostima poslovanja na ovom zanimljivom i dinamičnom tržištu, a isto tako i započeli prve kontakte s potencijalnim partnerima. Azerbajdžansko-hrvatski gospodarski forum organiziran je pak jer je HGK prepoznala velike mogućnosti koje tržište Azerbajdžana nudi, kao i veliku potrebu zemlje za razvojem onih djelatnosti gospodarstva koje se ne odnose na naftni i plinski sektor.

Azerbajdžan je zemlja rastućega gospodarstva, na koju se recentna kriza minimalno odrazila. Zadnjih desetak godina zemlja bilježi veliki gospodarski napredak, porast BDP-a se kretao i do čak 34 posto (u 2007. godini), dok je utjecaj tekuće globalne recesije puno manji nego je to u zemljama Europske unije. Glavna karakteristika azerbajdžanskoga gospodarstva je stalni suficit u robnoj razmjeni sa svijetom, te je tako u prošloj 2011. godini ukupna robna razmjena iznosila 36,3 milijardi dolara od čega je izvoz iznosio 26,6 milijardi dolara, a uvoz 9,8 milijrdi dolara. Glavni izvozni proizvod Azerbajdžana je nafta i plin, na koji se odnosi čak 90 posto cjelokupnog izvoza, a to je i glavni razlog stabilnosti gospodarstva zemlje.

Vlada Republike Azerbajdžan provodi stalne mjere za gospodarske reforme kako bi se stvorila pogodna klima za poslovanje inozemnih kompanija, a samim tim i za privlačenje investicija u zemlju. Tako su doneseni brojni propisi vezano za pokretanje poduzetničkih aktivnosti, popularnog naziva „jedan prozor" kojima se sve procedure maksimalno pojednostavljuju i smanjuju. Ovime mjerama je npr. omogućeno da se broj postupaka potrebnih za registraciju poduzeća smanji s 15. na 1., a vrijeme potrebno za registraciju tvrtke sa 30 na 3 dana. Od osamostaljenja zemlje, 1990. godine pa do kraja 2011. u Republiku Azerbajdžan ukupno je uloženo 117 milijardi dolara stranih investicija, koje se uglavnom odnose na naftni sektor, a Vlada nastoji nizom mjera i reformama potaknuti i ulaganja u ostale grane gospodarstva.

Robna razmjena Republike Hrvatske i Azerbajdžana je do 2009. godine bila više manje ustaljena i kretala se u okvirima od 1 - 2 milijuna dolara. U 2009. godini došlo je do velike promjene i hrvatski uvoz raste s 38 tisuća dolara na 283 milijuna dolara, a odnosi se na uvoz nafte, koji se nastavlja i u 2010. kao i u 2011. kada je iz Azerbajdžana uvezeno 732 milijuna dolara, što je bilo 99 posto ukupnog hrvatskog uvoza iz ove zemlje.

Hrvatski izvoz u Azerbajdžan je relativno nizak i u prošloj godini je iznosio 3,4 milijuna dolara, a u strukturi izvoza prevladaju električni transformatori, lijekovi, duhanski i prehrambeni proizvodi.

Obzirom na gospodarsku stabilnost Azerbajdžana, na velike potrebe za određenim robama, kao i za razmjenu iskustava u okviru tehnoloških dostignuća i know how-a, gospodarsku suradnju između dvije zemlje je moguće daleko više unaprijediti.

Nakon održanog Foruma i poslovnih razgovora hrvatskim i azerbajdžanskim gospodarstvenicima obratili su se i predsjednici država, Ivo Josipović i Ilham Aliyev, koji su iskazali zadovoljstvo bilateralnim odnosima dviju zemalja te iskazali nadu da je ovaj posjet početak jačanja gospodarske suradnje.

Unaprjeđenju gospodarske suradnje između dvije zemlje svakako će pogodovati i Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koji je u okviru ovog službenog posjeta predsjednika RH, s hrvatske strane potpisao prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić.