27.06.2012. / 13:29

Autor: Nacional.hr

Diskriminira se svugdje, ali najviše kod zapošljavanja

Najbrojnije pritužbe u 2011. godini su i tu bile pritužbe u području rada i zapošljavanja, međutim najčešća osnova diskriminacije je, za razliku od Istraživanja, bila pripadnost manjinskim etničkim skupinama

Diskriminacija je najčešća prilikom zapošljavanjaDiskriminacija je najčešća prilikom zapošljavanjaDiskriminacija u Hrvatskoj najraširenija je u području rada i zapošljavanja, čak u 63 posto slučajeva. Zatim slijede zdravstvena zaštita, pravosuđe, i postupanje policije. Socijalno porijeklo i imovinsko stanje istaknuti su kao najučestaliji razlozi za diskriminaciju, dok je nacionalna pripadnost pala s prvoga na drugo mjesto. Isticanje imovinskog stanja kao glavnog razloga za diskriminaciju može se pripisati rastu nezaposlenosti i padu ekonomske moći širih slojeva društva.

Rezultati su to istraživanja javnog mišljenja o diskriminaciji u Hrvatskoj, predstavljenog na okruglom stolu „Jačanje Ureda pučkog pravobranitelja u suzbijanju diskriminacije u Hrvatskoj" koji se održao danas u Zagrebu u organizaciji Pučkog pravobranitelja i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj.

Usporedna analiza s rezultatima sličnog istraživanja provedenog 2009. godine ukazuje na neznatne razlike u stavovima i razini informiranosti. Zanimljivo je naglasiti da većina građana, njih 59 posto i dalje ne zna koje je središnje tijelo zaduženo za suzbijanje diskriminacije, iako je vidljivost institucije Pučkog pravobranitelja četverostruko veća u odnosu na 2009. godinu. Još uvijek više od trećine građana smatra kako je diskriminacija vrlo veliki problem.

U 2009. godini kao najučestalija obilježja zbog kojih dolazi do diskriminacije isticani su: nacionalna pripadnost, socijalno porijeklo te vjerska pripadnost i spolna orijentacija. U 2012. su zamijenjeni socijalnim porijeklom i imovinskim stanjem, iza kojih slijede nacionalna pripadnost, političko uvjerenje, spolna orijentacija, vjerska pripadnost, spol, itd.

Kada je riječ o percepciji raširenosti diskriminacije te osobnih iskustava diskriminacije, rezultati se donekle poklapaju s podacima koje Pučki pravobranitelj navodi u svom godišnjim Izvješću o pojavama diskriminacije za 2011. godinu, upućenom Hrvatskom saboru. Najbrojnije pritužbe u 2011. godini su i tu bile pritužbe u području rada i zapošljavanja, međutim najčešća osnova diskriminacije je, za razliku od Istraživanja, bila pripadnost manjinskim etničkim skupinama. Kao što se u Izvješću za 2011. godinu navodi, sve veći broj osoba slabijeg imovnog stanja nalaze u nepovoljnom položaju te sve teže ostvaruju svoja prava i potrebe, što je posebice izraženo u pristupu pravosuđu i uslugama u područjima zdravstva.

„Rasprave o instituciji prevobranitelja u Hrvatskoj često se vode oko njihovog ustrojstva, kao i oko pitanja što je bolje za ljudska prava - razdvojiti ili objediniti institucije" - izjavila je Louisa Vinton, stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj. „Kao što znamo, 2011. je predložen novi zakon koji se zalagao se za objedinjenje uloga posebnih pravobranitelja, međutim Ustavni sud ga je odbacio. Naša studija iz 2010. godine predlaže da se neovisnost institucija pravobranitelja nastavi, ali i stavlja naglasak na jačanje suradnje s posebnim pravobraniteljicama. Ti zaključci vrijede i danas."

"U tri godine primjene Zakona o suzbijanju diskriminacije porasla je svijest o postojanju ali i o društvenoj neprihvatljivosti diskriminacije" - kazao je Pučki pravobranitelj Jurica Malčić. "Institucionalna zaštita žrtava diskriminacije poboljšana je radom i postupanjem udruga, pravobraniteljskih ureda, policije i pravosuđa."

Od 2010. godine Pučki pravobranitelj je u partnerstvu s UNDP-om provodio projekt "Jačanje kapaciteta pučkog pravobranitelja" kao središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije i zaštitu ljudskih prava. Osnažena je suradnja s posebnim pravobraniteljicama, sindikatima i organizacijama civilnoga društva, a posjete i uredovni dani po županijama pridonijeli su povećanoj vidljivosti institucije i dostupnosti Pučkog pravobranitelja širem krugu građana Republike Hrvatske.

Vezane vijesti

Seksizam u pivskoj industriji

Seksizam u pivskoj industriji

Na televiziji se između ostalih reklama za pivo pojavljuju i one Osječke pivovare, a udruga B.a.b.e. pozvala je potrošače na bojkot proizvoda zbog… Više

Komentari

registracija
12/12/10

Klarens, 27.06.12. 20:51

Slobode kao takve NEMA
.................................................
Slobodan si samo toliko
..............................................
Koliko ti je dug lanac
...............................................
Vjeshtina je u tome
..................................................
Da nikad ne nategnemo lanac
.................................................
Do kraja
.................................................
Onda smo
..............................................
SLOBODNI !!!!!!!


registracija
6/4/12

elem, 27.06.12. 21:05

Ma koja diskriminacija. Sve je to legalno i transparentno. Npr. HAC zapošljava preko ljeta *hostese* kod naplatnih kućica. Zamislite, prednost imaju djeca zaposlenika i njihove prijateljice. Naravno raspored radi neki Piškor (nadam se da sam dobro čula u razgovoru). U ovoj priči se radi o naplatnim kućicama Lučko. Ah, da, zaboravih reći da je ta djevojka rekla da za 2 tjedna dobije .2.500,00 kn. Dobro ste pročitali.
I još nešto važno za autohtone zagrepčane. Bitno je da su ti preci (roditelji, djedovi pa i sama djeca) došla u metropolu sa kamena.


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika