Bivši njemački kancelar Gerhard Schroeder brzo se snašao u poslovnom svijetu nakon odlaska s čelne pozicije njemačke vlade. On će biti na čelu Vijeća dioničara u ruskom konzorciju koji gradi plinovod od Rusije do Njemačke ispod Baltika, što se uspoređuje s funkcijom predsjednika uprave. On je još za vrijeme dok je bio kancelar snažno podupirao taj projekt i intenzivno razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o plinovodu. Sada je izvrgnut teškim kritikama zbog prihvaćanja vodeće funkcije  u konzorciju, a dvije njemačke opozicijske stranke, Zeleni i Liberali osudili su njegovo prihvaćanje te funkcije navodeći da ih to navodi na sumnju da bivši kancelar nije pravio razliku između javnih i privatnih poslova. Izgradnja plinovoda počela je u petak ne bez kontroverzi. Naime, Poljska i baltičke države uputile su oštre prosvjede zbog izgradnje plinovoda navodeći da će se na taj način omogućiti Rusiji da koristi politički utjecaj, te da postoje ozbiljni ekološki rizici. Ipak, nema znaka da Njemačka ponovno razmatra pitanje baltičkog plinovoda, odnosno da će zabrinutost Poljske, Litve i Letonije imati odjeka u Bruxellesu s obzirom da je Europska je unija ovisna o uvozu 50 posto potrebne energije, a do 2030. uvoz će iznosti 70 posto. 40 posto plina dolazi iz Rusije, a do 2030-te očekuje se da će to biti 60 posto. Procjenjuje se da na dnu Baltičkog mora, još od Drugog svjetskog rata, leži čak 300 tisuća tona kemijskog oružja, pa je jasno kako postoje rizici povezani s projektom plinovoda. Spomenuto je također da će novi plinovod omogućiti Moskvi da prekine opskrbu plinom svojih bivših satelita, dok istodobno opskrbljuje zapadnu Europu. Njemačka kancelarka Angela Merkel shvaća zabrinutost svojih istočnih susjeda naglasivši da ubuduće ništa neće činiti bez njihovog znanja.