Objavljeno u Nacionalu br. 578, 2006-12-11

Autor: Eduard Šoštarić

INFLACIJA VISOKIH ČASNIKA

Višak generala HV-u prepreka za NATO

REPUBLIKA HRVATSKA pati od viška generala: za broj generala od 1990. do danas, dovoljan za upravljanje sa 125 tisuća vojnika, odgovoran je Tuđmanov režims kumovskim i rodbinskim vezama

NATO-ovi STANDARDI Premijer Ivo Sanader i glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer: Hrvatska vojska ima dvostruko više generala nego što bi trebalaNATO-ovi STANDARDI Premijer Ivo Sanader i glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer: Hrvatska vojska ima dvostruko više generala nego što bi trebalaRepublika Hrvatska donedavno je imala čak 95 umirovljenih visokih časnika u činu generala i 30 aktivnih generala, ukupno 125 generala Hrvatske vojske. Devetorica admirala i generala preminuli su u posljednjih nekoliko godina pa je broj pao na 86 generala u pričuvi. To su službeni podaci Ministarstva obrane koji su dostavljeni Nacionalu. Za državu veličine Hrvatske i u usporedbi s brojem vojnika u oružanim snagama toliki broj generala nadilazi okvire svih modernih vojski, odnosno članica NATO-a.

Idealan omjer svugdje u svijetu danas bi bio jedan general na 1000 vojnika, to nije izmišljotina američke vojske nego standard i ruskih oružanih snaga. Praktično, Republika Hrvatska danas ima dvostruko više generala nego što bi trebala imati. Budući da hrvatske oružane snage imaju 30 generala naspram 16 tisuća djelatnih vojnih osoba, lako je izračunati da je odstupanje dvostruko.

Tijekom 90-ih dodjela činova generala bila je izvan svih kriterija, zbog čega je i nastala šuplja zapovjedna struktura časnika koji nisu imali komu zapovijedati osim sebi. Na to su više puta upozorili američki i britanski stručni krugovi. Primjerice, hrvatski istočni susjed, donedavno zajednička država Srbija i Crna Gora, imala je dva aktivna generala manje nego što bi prema takvim standardima trebala imati. Međutim, treba istaknuti kako je i ovako loše stanje puno bolje od onoga što se događalo 90-ih, kad su se činovi generala, među ostalim, dijelili zbog lojalnosti HDZ-u, Franji Tuđmanu i Gojku Šušku. Zbog rođačkih i kumskih veza moglo se preskočiti i po nekoliko činova da bi se bez izobrazbe i stručnih znanja dobivali generalski činovi. Andrija Hebrang, Luka Bebić, generali HV-a u mirovini, i danas se aktivno bave politikom kao i 90-ih.

Čini se licemjernim tvrditi kako se generali ne bi trebali baviti politikom ako su dvojica najviših dužnosnika vladajuće stranke generali HV-a koji su u politici jako dugo. Hrvatska nikad nije proglasila ratno stanje, ali su 90-ih činove aktivnih generala dobivali svi ministri obrane, njihovi pomoćnici i načelnici uprava. Josip Juras, Gojko Šušak, Šime Đodan, svi su oni postali generali. General je bio i čelni čovjek MORH-ovih financija Miljenko Galić, potom graditeljstva Matko Kakarigi, nabave Vladimir Zagorec. Nadomak generalskog čina bio je i bivši hrvatski nogometni selektor, pričuvni brigadir Ćiro Blažević. Ministarstvo obrane trebalo je kao dio Vlade imati funkciju civilne kontrole nad oružanim snagama, ali umjesto toga ono je više sličilo na model latinskoameričkih diktatorskih zemalja, gdje su u većini članovi vlade bili generali. Domovinski rat nikad nije mogao biti razlog da se generalski činovi na takav način dodjeljuju, ali je bio dobra izlika da se dodjelom činova stvori stranački odana vojska. Upravo posljednjih godina vidimo takve posljedice, a sve je kulminiralo posljednjim nedavnim pozivom HDZ-a 25-orici stranački odanih umirovljenih generala u Savjet za istinu o Domovinskom ratu. Vjerojatno bi i dio sadašnjih aktivnih generala, nekoć istaknutih hadezeovaca, rado sebe vidio u takvom društvu, čime bi se stvorili opasni politički presedani, a vojska bi došla na udar kritika zbog svoje ponovne politiziranosti. Nije poznato bilo gdje u EU da političke stranke traže umirovljene generale oružanih snaga u kampanji radi ostvarivanja političkih ciljeva.

Ako bi se s trenutačnog popisa 95 umirovljenih generala brisalo 19 brigadnih generala i komodora koji su spomenute činove dobili tek nakon 2001., odnosno nakon Tuđmana, došlo bi se do brojke od 76 generala HV-a koji su činove dobili za vrijeme prvog predsjednika. To bi značilo da je toliki broj generala morao pokrivati 76 tisuća hrvatskih vojnika što je IVAN KAPULAR ipak nije osvanuo u SDP-uIVAN KAPULAR ipak nije osvanuo u SDP-ubesmisleno. Stalno angažiranih vojnih snaga 90-ih je bilo 50 tisuća, što znači da je 26 generala bilo viška. Pri najvećoj mobilizaciji u operaciji “Oluja“ vojne su snage narasle na 150 tisuća vojnika, ali to je trajalo samo 15 dana. Sve druge vojne operacije u Domovinskom ratu djelo su 50 tisuća stalno spremnih profesionalnih vojnika.

Zanimljivo, na popisu umirovljenih generala oružanih snaga Republike Hrvatske je i desetak generala koji nikad nisu bili pripadnici HV-a nego HVO-a. Među ostalima to su Tihomir Blaškić, Zlatan Mijo Jelić, Živko Budimir, Ante Jelavić (bivši predsjednik HDZ-a BiH koji je trenutačno u bijegu od pravosudnih tijela BiH), Željko Glasnović, Stanko Sopta, Rajko Rakić i drugi. Postavlja se logično pitanje: ako se oni vode kao generali HV-a, a žive u drugoj državi, Bosni i Hercegovini, neki su i aktivni u Vojsci Federacije BiH, što bi se dogodilo u slučaju ponovnog rata na ovim prostorima? Bili bi proglašeni izdajnicima, mogla bi im suditi Republika Hrvatska ili Bosna i Hercegovina, ovisno o tome o čiji bi se poziv za mobilizaciju oglušili. Naravno, stvar je hipotetska, ali teoretski moguća.

Bivši predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman donio je prvi ukaz o prevođenju činova JNA u činove djelatnih časnika u OS RH 26. studenoga 1991. Tada su djelatni generali zbora postali dotadašnji general pukovnik Martin Špegelj i general pukovnik Anton Tus. Čin djelatnog general bojnika dobili su general majori Josip Ignac, Petar Stipetić i Ivan Štimac, a čin djelatnog admirala Božidar Grubišić i Sveto Letica.
Nakon toga, uslijedila su generalska promaknuća vojnika i časnika koji su došli iz Legije stranaca, a poslije su na red došli podobni po političkoj liniji, odnosno ljudi odani HDZ-u. Generali koji su došli iz JNA nisu napredovali, većina ih je umirovljena nakon 1991., a oni koji su ostali na sljedeća promaknuća čekali su od 5 do 8 godina.

HDZ-ov režim itekako je diskriminirao generale koji su u postrojbe HV-a došli iz JNA. Osobito je to bilo vidljivo na sastanku vojnog vrha s Franjom Tuđmanom na Brijunima neposredno prije vojno-redarstvene operacije “Oluja” 17. srpnja 1995. U Tuđmanovoj ljetnoj rezidenciji neprestano su se održavali sastanci visokih časnika koji su satima razmatrali varijanteKREŠIMIR ĆOSIĆ, general s HDZ-ove liste, navodno nema velik ugled među braniteljima jer nije izravno sudjelovao u borbamaKREŠIMIR ĆOSIĆ, general s HDZ-ove liste, navodno nema velik ugled među braniteljima jer nije izravno sudjelovao u borbama napada na “Krajinu“. Na tom sastanku nisu bili najiskusniji i najsposobniji generali HV-a iz JNA Petar Stipetić, Franjo Feldi, Sveto Letica i Davorin Kajić. Osim toga, Stipetić je vrlo sporo napredovao od čina general bojnika do general pukovnika, punih pet godina, dok su mnogi anonimusi bez naobrazbe preko noći postajali generalima ili preskakali po tri promaknuća. Krešimir Ćosić, voditelj izaslanstva Sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, nakon dolaska HDZ-a na vlast 2004. ocijenio je kako su Oružane snage Republike Hrvatske sve sličnije Jugoslavenskoj narodnoj armiji jer su nakon 3. siječnja 2000. mjesta na svim ključnim funkcijama preuzeli upravo generali bivše JNA. Ćosić je istaknuo kako su neovisni stručnjaci za vojna pitanja NATO-a prepoznali sličnost HV-a s vojskom JNA i kako smatraju da generali bivše JNA na čelnim mjestima Hrvatske vojske nipošto nisu dobar temelj za preustroj Hrvatske vojske na početku 21. stoljeća. Međutim, takve tvrdnje nisu bile točne. Hrvatski generali i visoki časnici proistekli iz Domovinskog rata bili su i 2002., kao i danas, na najvažnijim zapovjednim i operativnim dužnostima u oružanim snagama Republike Hrvatske.

Ti generali su i tada zapovijedali najvećim teritorijalnim jedinicama, zbornim područjima, a danas korpusima HV-a, elitnim profesionalnim gardijskim postrojbama, na čelu su obavještajno-sigurnosnog sustava Ministarstva obrane, Personalne uprave, Vojne policije, Operativne uprave Glavnog stožera, Zapovjedno-stožerne škole te Kopnene vojske kao najbrojnije organizacijske cjeline oružanih snaga. Na čelu šest zbornih područja HV-a tada je bilo pet hrvatskih časnika proisteklih iz Domovinskog rata s činom generala, od brigadnog generala naviše: Josip Stojković, Slavko Barić, Zvonko Peternel, Josip Zvirotić i Mladen Kruljac. Danas su generali proizišli iz Domovinskog rata na čelu Korpusa Kopnene vojske i zapovjedništva Kopnene vojske. Tadašnji zapovjednici gardijskih brigada, među ostalima Marko Leko, Ivan Mihalina, Marijan Kretić, Ivica Krizmanić, bili su visoki časnici proistekli iz Domovinskog rata.

Osim toga, generali proistekli iz Domovinskog rata danas zauzimaju neke od najvažnijih funkcija unutar MORH-a i Glavnog stožera: ravnatelj Vojnosigurnosne agencije brigadni general Gordan Čačić, načelnik Operativne uprave Glavnog stožera general bojnik Dragutin Lovrić, načelnik Vojne policije brigadir Ivan Jurić, te zapovjednik Ratne škole general Jozo Miličević. I za vrijeme mandata bivšeg načelnika Glavnog stožera HV-a Petra Stipetića, najuži krug oko njega činila su dva generala proistekla iz Domovinskog rata, tadašnji zamjenik načelnika, a sada načelnik Josip Lucić, i pomoćnik za Kopnenu vojsku Jozo Miličević koji je preuzeo Ratnu školu dok su četiri generala, i to na dužnosti pomoćnika načelnika Glavnog stožera, za Ratnu mornaricu Davorin Kajić, za Ratno zrakoplovstvo Josip Čuletić, te zapovjednik Ratne mornarice Vid Stipetići zapovjednik Ratnog zrakoplovstva Josip Štimac školovani u JNA. Sasvim je razumljivo da, s obzirom na specifične tehničke resurse i složenost upravljanja tim resursima te na nerazvijenost visokoškolskog vojnog obrazovanja, na čelu Ratnog zrakoplovstva i Ratne mornarice budu ljudi s dugogodišnjim iskustvom na tim poslovima.

Osim njih, još su kao generali iz JNA bili Josip Ignac na čelu Glavne inspekcije obrane, umirovljen u međuvremenu, potom Franjo Feldi, tadašnji zapovjednik Ratne škole “Ban Josip Jelačić”, također umirovljen kao i bivši savjetnik predsjednika Republike za vojna pitanja sada već umirovljeni general Imra Agotić. Oni koji su tvrdili da su generali iz Domovinskog rata bili diskriminirani pozivali su se isključivo na broj umirovljenih i otpuštenih generala iz Domovinskog rata od 2000. do 2004., ali ti su generali isključivo svojom krivnjom i nedopustivim angažiranjem u politici sami sebe diskvalificirali iz oružanih snaga. Odlukom vrhovnog zapovjednika Stjepana Mesića zbog nedopustivog ponašanja sedmorice aktivnih generala i pisanja političkih pamfleta oni su umirovljeni. Tada su umirovljeni generali Damir Krstičević, Mirko Norac, Ante Gotovina, Milenko Filipović, Krešimir Ćosić, Ivan Kapular i Davor Domazet Lošo. U ožujku 2001. odlukom predsjednika Mesića umirovljeni su i generali Miljenko Crnjac, Živko Budimir i Zvonimir Skender.

--

Generali u mirovini

stožerni general Petar Stipetić
stožerni general Martin Špegelj
stožerni general Anton Tus
stožerni general Janko Bobetko
stožerni general Zvonimir Červenko
stožerni general Gojko Šušak
stožerni admiral Sveto Letica
admiral Davor Domazet Lošo
admiral Vid Stipetić
admiral Božidar Grubišić
general zbora Imra Agotić
general zbora Josip Ignac
general zbora Pavao Miljavac
general zbora Ante Roso
viceadmiral Davorin Kajić
general pukovnik Ante Gotovina
general pukovnik Ivan Basarac
general pukovnik Krešimir Ćosić
general pukovnik Ivan Čermak
general pukovnik Miljenko Crnjac
general pukovnik Josip Čuletić
general pukovnik Mile Ćuk
general pukovnik Đuro Dečak
general pukovnik Franjo Feldi
general pukovnik Mate Laušić
general pukovnik Mladen Markač
general pukovnik Milivoj Petković
general pukovnik Slobodan Praljak
general pukovnik Đuro Srnec
kontraadmiral Ante Budimir
kontraadmiral Josip Erceg
general bojnik Luka Bebić
general bojnik Zlatko Binenfeld
general bojnik Damir Krstičević
general bojnik Ivan Kapular
general bojnik Milenko Filipović
general bojnik Mirko Norac
general bojnik Živko Budimir
general bojnik Božo Budimir
general bojnik Tihomir Blaškić
general bojnik Ljubo Ćesić Rojs
general bojnik Luka Džanko
general bojnik Zvonimir Skender
general bojnik Šime Đodan
general bojnik Miljenko Galić
general bojnik Ivan Tolj
general bojnik Željko Glasnović
general bojnik Branimir Glavaš
general bojnik Ante Jelavić
general bojnik Karl Gorinšek
general bojnik Andrija Hebrang
general bojnik Matko Kakarigi
general bojnik Ivan Štimac
general bojnik Nojko Marinović
general bojnik Zlatan Mijo Jelić
general bojnik Ivo Jelić
general bojnik Josip Juras
general bojnik Ivan Korade
general bojnik Marinko Krešić
general bojnik prim.dr. Ivo Prodan
general bojnik Stanko Matić
general bojnik Rajko Rakić
general bojnik Vladimir Zagorec
general bojnik Markica Rebić
general bojnik Dragutin Repinc
brigadni general Ilija Rašić
general bojnik Stanko Sopta-Baja,
general bojnik Petar Šimac
general bojnik Ivan Štimac
general bojnik Josip Štimac
general bojnik Žarko Tole
general bojnik Vinko Vrbanac
general bojnik Velibor Kikerec
general bojnik Andrija Matijaš
general bojnik Mate Šarlija Daidža
general bojnik Dragutin Šlopar
general bojnik Blago Zadro
brigadni general Milan Bokulić
brigadni general Miroslav Jerzečić
brigadni general Ivan Pokaz
brigadni general Željko Dobranović
brigadni general Veselko Gabričević
brigadni general Antun Jeričević
brigadni general Sergio Rabar
brigadni general Zdenko Radulj
brigadni general Rudi Stipčić
brigadni general Veselko Tolj
brigadni general Mate Viduka
brigadni general Vlado Hodalj
brigadni general Josip Petrović
brigadni Rudolf Mihael Brlečić
brigadni general Izidor Češnjaj
brigadni general Šime Čičin Karlov
brigadni general Ilija Maričić
komodor Vlado Grozdanić
komodor Marinko Primorac

Djelatni generali

general zbora Josip Lucić ,
načelnik Glavnog Stožera HV-a
viceadmiral Zdravko Kardum, zapovjednik HRM-a
general pukovnik Slavko Barić, zamjenik načelnika GS OSRH
general pukovnik Marijan Mareković, zapovjednik KoV-a HV-a
general pukovnik Mladen Kruljac, zamjenik zapovjednika KoV-a HV
general pukovnik Darko Grdić,
šef vojne misije RH pri NATO-u
general bojnik Gordan Čačić,
ravnatelj Vojno sigurnosne
agencije
general bojnik Rahim Ademi,
haaški optuženik
general bojnik Mirko Šundov, Zapovjedništvo za združenu
izobrazbu i obuku
general bojnik Dragutin Lovrić,
J-3 Uprava za operativne poslove GS OS RH
general bojnik Josip Stojković, zapovjednik
1. Korpusa HKoV-a
general bojnik Jozo Miličević, zapovjednik Ratne škole
general bojnik Krešimir Kašpar, Ured predsjednika
general bojnik Mate Obradović, glavni inspektor obrane
general bojnik Viktor Koprivnjak, zapovjednik HRZ-a i PZO-a
komodor Željko Simičić, zamjenik zapovjednika HRM-a
komodor Ante Urlić, načelnik stožera Zapovjedništva HRM
komodor Ivica Tolić, zapovjednik Flote HRM-a
komodor Ivica Supić, Uprava za zapovjedno-informacijske komunikacijske sustave
brigadni general Zvonko Peternel, zapovjednik 3. korpusa KoV-a
brigadni general Josip Zvirotić, zapovjednik 4. korpusa HV-a
brigadni general Mate Pađen, J-5 Uprava za obrambeno planiranje GS OSRH
brigadni general Pavao Krpan, šef Zapovjedništva za logistiku
brigadni general Mate Ostović, načelnik Uprave za logistiku
brigadni general Vinko Štefanek, zapovjednik Zrakoplovno-tehničkog zavoda
brigadni general Drago Matanović, J-7 Uprava za obuku i školstvo GS OSRH
brigadni general Dragutin Repinc, šef UN-ove misije u Pakistanu
brigadni general Vlado Bagarić, načelnik stožera HRZ-a i PZO-a
brigadni general Darko Rukavina, zamjenik zapovjednika HRZ-a i PZO-a
brigadni general Frane Tomičić, načelnik Uprave za nadzor naoružanja

Prisilno umirovljeni generali

GENERAL BOJNIK Milenko FIlipović
ADMIRAL Davor Domazet Lošo
GENERAL PUKOVNIK Ante Gotovina
Generali HVO-a
GENERAL BOJNIK Ante Jelavić
GENERAL BOJNIK Tihomir Blaškić
GENERAL PUKOVNIK Stanko Sopta
GENERAL BOJNIK Željko Glasnović

Generali dužnosnici

STOŽERNI GENERAL Gojko Šušak
GENERAL BOJNIK Vladimir Zagorec
BRIGADIR Miroslav Blažević, nogometni trener

email to: Eduard Šoštarić

Vezane vijesti

169 milijuna odvjetnicima generala

169 milijuna odvjetnicima generala

Za zastupanje hrvatskih generala Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka pred Međunarodnim kaznenim sudom za ratne zločine od 2006. do kraja… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika