06.04.2007. / 09:45
ISTRAŽIVANJE
Nakon rata u Hrvatskoj umiralo puno više muškaraca nego žena
Razlika između stopa smrtnosti muškaraca i žena uslijed nesreća, ubojstava i samoubojstava, znatno je porasla godinu dana nakon najintenzivnijeg razdoblja rata. Autor studije Daniel Kruger pojasnio je kako su muškarci i psihološki podložniji djelovanju stresnih čimbenika u njihovom okruženju
Studija američkog sveučilišta Michigan u kojoj se proučavao utjecaj ratnog stresa na muškarce pokazala je da rat i njegove neizravne posljedice utječu mnogo negativnije na zdravlje i ponašanje muškaraca nego na žene. To pokazuje dramatičan porast mortaliteta među muškarcima u Hrvatskoj tijekom i nakon Domovinskog rata ali koji nije izravna posljedica ratnih sukoba. Osim što je tijekom rata u Hrvatskoj devet puta više muškaraca poginulo u borbama, zabilježen je i dramatično veći neborbeni mortalitet. Koautori studije su Daniel Kruger, znanstvenik pri Školi javnog zdravstva michiganskog sveučilišta, i dr. Randolph Nesse, profesor psihologije i psihijatrije sa sveučilišnog instituta za društvena istraživanja.
Kruger ističe kako njihova studija ima implikacije i za razumijevanje muške i ženske psihologije. "Ozračje neizvjesnosti, u kojem je narušeno cijelo okruženje, utječe da se muškarci okrenu riskantnijem ponašanju", kaže Kruger. Razlika između stopa smrtnosti muškaraca i žena uslijed nesreća, ubojstava i samoubojstava, znatno je porasla godinu dana nakon najintenzivnijeg razdoblja rata. Kruger je pojasnio kako su muškarci i psihološki podložniji djelovanju stresnih čimbenika u njihovom okruženju stoga što muško tijelo ulaže više u nadmetanje nego u zaštitu i samoodržanje jer su se muškarci povijesno suočavali s većim nadmetanjem u osvajanju ženskog partnera. S druge strane studija otkriva kako žene ulažu više u samoodržanje zbog podizanja potomstva i skrbi za njega.
Kruger i Nesse su analizirali podatke u 10 dobnih skupina. U razdoblju nakon rata odnos smrtnosti muškaraca u odnosu na žene bio je 4,5 prema 1 u dobnoj skupini od 35 do 44 godine. "Obično se najveća spolna razlika kod stope smrtnosti bilježi u skupini od 25 do 34 godine starosti, no u desetljeću nakon rata muškarci koji su ta iskustva proživjeli mogu još uvijek živjeti pod njihovim utjecajem", rekao je Kruger.
U normalnim okolnostima na svaku ženu u Hrvatskoj koja umre u dobi od 15 do 34 godine umrijet će tri muškarca iste dobne skupine. Ranija istraživanja koja su proveli Kruger i Nesse pokazala su da da taj omjer vrijedi u svim suvremenim nacijama. U mnogim razvijenim državama biti muškarac je najveći demografski faktor rizika za raniju smrt", napominje Kruger. Cijela studija objavljena je u posljednjem izdanju časopisa "Psychological Topics".
Vezane vijesti
Europa ne vjeruje Grcima
Državljani četiriju glavnih zemalja eurozone, Francuske, Njemačke, Španjolske i Italije sumnjaju u sposobnost Grčke da se održi, no i dalje smatraju… Više
- Tvrtke sve više ulažu u odnose s javnošću
- Genetskim istraživanjima do dokaza o postojanju jetija
- Trećina Hrvata iskusila mobbing na radnom mjestu
Komentari
Ovaj članak nema komentara.
Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.
Najnovije
-
05.07.2012. / 10:38
Hrvatski gospodarstvenici u pohodu na rusko tržište
-
29.06.2012. / 16:26
Šokantna i provokativna modna predstava
-
29.06.2012. / 16:20
'Nakon pravomoćne presude moći ćemo razgovarati o Čačiću'
-
29.06.2012. / 16:09
Uživajte u sekundu dužem vikendu