Sutra bi u Moskvi predstavnici ruske naftne kompanije Gazprom i mađarskog MOL-a trebali potpisati sporazum o gradnji nastavka ogranka plinovoda "Južni tok". Taj plinovod trebao bi biti dio velike mreže plinovoda koji opskrbljuju Europu ruskim plinom.Nakon što je u ponedjeljak Gazprom potpisao sporazum sa Srbija gasom, čime je dogovoren prolazak plinovoda kroz Srbiju, ovim bi ugovorom trebao biti dogovoren i njegov nastavak kroz Mađarsku. Očekuje se da bi plinovod trebao biti funkcionalan do 2014. godine.

Nažalost, čini se kako će na taj način ovaj veliki i važni plinovod, koji garantira stalnu i pouzdanu opskrbu ruskim plinom te višemilijunsku zaradu, zaobići Hrvatsku. Razlog tome je sporost i inertnost državne administracije. Naime, Rusija je već odavno zainteresirana za gradnju plinovoda na ovim prostorima kako bi pretekla europsko-američki projekt Nabucco, 3300 kilometara dug plinovod koji bi u Europu trebao dopremati plin iz kaspijskog područja te na taj način smanjiti europsku energetsku ovisnost o Rusiji.

U planovima trasa ruskih plinovoda nalazila se i Hrvatska, zbog dobre geografske pozicije, ali i činjenice da je Hrvatska puno ulagala u razvoj kvalitetne mreže magistralnih plinovoda.

Kako je za Nacional prije nešto više od mjesec dana potvrdio Mihail Konarovski, veleposlanik Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj, Vladimir Putin je još prošle godine prilikom posjeta Zagrebu Hrvatskoj nudio da "Južni tok" prolazi kroz Hrvatsku: "Tijekom posjeta Hrvatskoj u lipnju 2007. predsjednik Putin je hrvatskim vlastima predložio mogućnost prolaska Južnog toka kroz Hrvatsku. Nažalost, na tome je stalo, do danas nismo dobili nikakav odgovor od Hrvatske. Dosad nije bilo nikakvih ozbiljnih razgovora između hrvatskih i ruskih stručnjaka o pojedinostima projekta, iako je ruska strana bila spreman na njih. Možda je takva situacija bila povezana s parlamentarnim izborima u Hrvatskoj. Nadamo se da će u što kraćem roku doći do takvog sastanka".

Ipak, Konarovski je u razgovoru napomenuo kako je Mađarska jako zainteresirana za taj plinovod te kako je ona najozbiljnija konkurencija Hrvatskoj. Upravo se to na kraju dogodilo.

Ulaskom Mađarske u projekt "Južni tok" Hrvatska je izgubila mogućnost da osigura stabilan izvor energenata, ostvari zaradu i osnaži svoju geopolitičku poziciju u Europi, a sve zbog sporosti i neodlučnosti svoje državne administracije.