Neusklađenost hrvatskog obrazovnog sustava sa stanjem na tržištu rada sve je veći problem, upozoravaju stručnjaci. Veliki broj mladih ljudi nakon završetka školovanja ne uspijeva pronaći posao u struci jer na tržištu rada za takva zanimanja ne postoji potreba. Smatraju da treba mijenjati obrazovni sustav koji bi se morao prilagoditi uvjetima na tržištu rada.

To znači da se, primjerice, na pravne fakultete u Hrvatskoj ne bi trebalo svake godine upisivati nekoliko stotina studenata jer ne postoji tolika potražnja za pravnicima. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje među nezaposlenima ima 969 pravnika, od čega je njih oko 600 mlađe od 35 godina. Samo tijekom prošle godine na Zavod se prijavilo čak 1 108 diplomiranih pravnika.

Država trenutačno nema politiku obrazovnog sustava prilagođenu stanju na tržištu rada. Iako smo pokušali doznati planiraju li se u skoroj budućnosti poduzeti koraci koji bi rješili tu problematiku, u Ministarstvu obrazovanja uputili su nas na sveučilišta pozivajući se na Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji kaže da "senat u okviru svoje nadležnosti utvrđuje studijske kapacitete i upisnu politiku te određuje upisne kvote".

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš ističe da Sveučilište upisne kvote definira na svojima sastavnicama i to na bazi kapaciteta. "Ipak, događa se da su na nekim sastavnicama upisne kvote veće nego kapaciteti čime se smanjuje kvaliteta. Na Sveučilištu u Zagrebu oduvijek je prisutno veće zanimanje za upis na neke studije. Primjerice, za upis na Ekonomski ili Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu zanimanje je svake godine vrlo veliko, no moram istaknuti i da je potražnja za stručnjacima iz ovih područja uvijek prisutna te da postoji protočnost na burzi rada vezana uz ovu struku. S obzirom na to da je Vlada najavila reorganizaciju državne uprave, pretpostavljamo da će potreba za većim brojem stručnjaka baš iz tih područja biti vrlo velika", kaže Bjeliš.

Priznaje da trenutno ne postoji usklađenost stanja na tržištu rada i obrazovnog sustava, ali ističe da je tržište rada vrlo promjenjivo te da je na duži rok vrlo teško nešto planirati ili mijenjati. "Primjerice, trenutno stanje na tržištu rada odraz je odluka o upisnim kvotama u razdoblju između 2000. i 2003. godine, dok će se upisne kvote za akademsku godinu 2008./2009. na tržištu rada moći vidjeti vjerojatno 2012. godine. Ako na tržištu rada u tom trenutku ne bude izražena potreba za nekim strukama, Sveučilište u Zagrebu spremno je ponuditi mogućnost prekvalifikacije kroz programe cjeloživotnog obrazovanja", navodi rektor Bjeliš za koji smatra da se sustav ne može mijenjati na brzinu.