"Nije realno očekivati da će Hrvatska ući u EU prije 2011. godine. Ako pregovori budu završili do kraja 2009., potrebno je oko godinu dana za izradu Ugovora o pristupanju i još godinu do dvije za ratifikaciju od strane svih država članica. Moja je prognoza 1. siječnja 2012, ako ne bude novih zastoja u pregovorima. Pri tome je uvjet da se reforma pravosuđa i državne uprave uspješno provede u roku od 18 mjeseci", rekao je za Nacional.hr predstojnik Katedre za Europsko javno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu Siniša Rodin.

Hrvatski političari već se pripremaju za Europski parlament, a u medijima se nagađa i o imenima. Prognoza je da će HDZ kao najjača stranka dati najviše zastupnika, ali i oporbeni političari poput Vesne Pusić, Nevena Mimice i Ivana Jakovčića sve su angažiraniji oko eurointegracijskih poslova.

"Hrvatska bi u Europskom parlamentu, koji trenutno broji 732 zastupnika, mogla imati između 11 i 13 zastupnika. Možemo očekivati broj koji je približan onome koji imaju države slične veličine, poput Portugala ili Slovačke. Budući da Hrvatska može postati članicom tek temeljem Ugovora iz Lisabona, kada on stupi na snagu, za broj članova biti će relevantan taj ugovor", navodi Rodin.

Hrvatski zastupnici mogu ući u Europski parlament i prije nego što Hrvatska postane članica EU. Imat će status promatrača bez prava glasa koji može trajati samo dok se u Hrvatskoj ne provedu izbori za Europski parlament.

U Hrvatskoj će biti donesen poseban izborni zakon za izbore u EP, a morat će se omogućiti aktivno i pasivno biračko pravo za državljane svih država članica koji borave u Hrvatskoj.

Iako se smatra da zastupničko mjesto u EP donosi najmanje 9 tisuća eura mjesečno, Rodin kaže da zastupnici dobivaju jednaku plaću koju bi dobivali u vlastitom nacionalnom parlamentu. "Zbog toga njihove plaće jako variraju. Hrvatski zastupnici imat će jednake plaće kao zastupnici u Hrvatskom Saboru. Zastupnici iz novih država članica zarađuju između 800 i 2500 Eura mjesečno".

Takav način određivanja plaća zadržat će se do izbora za EP koji će se održati slijedeće godine. Pretpostavlja se kako bi tada zastupnici u Europarlamentu mogli primati plaću između sedam i osam tisuća eura mjesečno. Prema sadašnjem sustavu zastupnicima u Europskom parlamentu plaća se isplaćuje iz državnoga proračuna, ali na tu osnovicu primaju dodatke koje im isplaćuje EP, a ta su sredstva jednaka za sve.

Za hrvatske promatrače u EP predviđa se privremena svota od pola milijuna eura iz čega bi se financirali njihovi troškovi putovanja i dnevnice, zapošljavanje ugovornih djelatnika, troškovi prevođenja i uredi.

Zastupnici u EP-u organizirani prema političkim opredjeljenjimaHrvatski izborni zakon za izbore u EP koji tek treba biti donesen, morat će omogućiti aktivno i pasivno biračko pravo za državljane svih država članica koji borave u Hrvatskoj. To znači da se mogu kandidirati i glasovati i državljani druge države članice koji imaju prebivalište u onoj državi u kojoj se održavaju izbori za Europski parlament. To je jedno od novih političkih prava koje je građanima EU dodijeljeno uvođenjem instituta europskoga građanstva.

Iako se zastupnici biraju prema nacionalnim kvotama, oni na europskoj razini nisu politički organizirani nacionalno, već prema političkim opredjeljenjima. Srodne nacionalne političke stranke organizirane su u europske političke stranke u Europskom parlamentu. U sadašnjem sazivu Parlamenta većinu ima Europska pučka stranka, koalicija nacionalnih stranaka demokratsko-kršćanske orijentacije.