Jose Manuel BarrosoPredsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso pozdravio je u srijedu odluku gornjeg doma češkog parlamenta koji je potvrdio Lisabonski ugovor i time otklonio jednu od glavnih zapreka za konačno stupanje toga dokumenta na snagu.

"To je vrlo dobra vijest. Vrlo sam zadovoljan što je češki senat danas odobrio Lisabonski ugovor, čime je dovršen parlamentarni postupak ratifikacije u Češkoj Republici. Ovo glasovanje odražava privrženost Češke Republike demokratskijoj, odgovornijoj, učinkovitijoj i koherentnijoj Europskoj uniji. Nadam se da će preostali koraci, koje zahtijeva ustav u Češkoj i ostalim zemljama članicama biti dovršeni što je prije moguće", ističe Barroso u svojoj poruci.

Donji dom češkog parlamenta potvrdio je Lisabonski ugovor još 18. veljače, a nakon što ga je danas i senat potvrdio, preostalo je još da ga potpiše i češki predsjednik Vaclav Klaus. Međutim, Klaus, koji spada veću najveće euroskeptike u Europi i koji se žestoko protivi Lisabonskom ugovoru, mogao bi odugovlačiti s potpisom, iako mu je manevarski prostor za zaustavljanje ratifikacije sužen nakon što je dokument dobio potvrdu najvišeg predstavničkog tijela u zemlji.

Sada je Lisabonski ugovor ratificiran u parlamentima 26 od 27 zemalja članica. Preostala je još Irska, čiji ustav predviđa da se o takvim ugovorima građani moraju izjasniti na referendumu. Na prvom referendumu u lipnju prošle godine irski su birači odbacili Lisabonski ugovor. Nakon određenih jamstava koje su članice EU-a dale Irskoj u vezi s Lisabonskim ugovorom, Dublin je najavio da će na jesen ponovno raspisati referendum, na kojem bi, po sadašnjem raspoloženju javnog mnijenja u Irskoj, Lisabonski ugovor trebao proći.

Osim toga, potrebno je dovršiti postupak ratifikacije u Njemačkoj i Poljskoj. U Njemačkoj se čeka na mišljenje ustavnog suda nakon čega šef države treba potpisati ratifikaciju. Poljski euroskeptični predsjednik Lech Kaczynski još uvijek nije stavio svoj potpis, ali je najavio da neće praviti probleme ako Lisabonski ugovor prođe na referendumu u Irskoj.

Za Lisabonski ugovor u gornjem domu češkog parlamenta glasovalo je 54 od 79 nazočnih senatora.

Osim predsjednika Klausa, dovršetak postupka ratifikacije u Češkoj mogla bi usporiti skupina zastupnika iz Građanske demokratske stranke (ODS), koja je najavila da će još jednom tražiti od ustavnog suda da se izjasni je li Lisabonski ugovor u skladu s češkim ustavom.

Češki ustavni sud još je prošle godine potvrdio da Lisabonski ugovor nije u suprotnosti s ustavom. Međutim, tada je od suda traženo da provjeri samo jesu li neke odredbe Lisabonskog ugovora u skladu s ustavom, a to sada mogu iskoristiti euroskeptični zastupnici i zatražiti provjeru cijelog Lisabonskog ugovora.

Ako Lisabonski ugovor prođe na referendumu u Irskoj onda se otvara mogućnost da stupi na snagu 1. siječnja sljedeće godine, ali bi to mogao odgoditi češki predsjednik Klaus koji će, u slučaju da ponovno bude zatraženo mišljenje ustavnog suda, sigurno čekati s potpisom dok se sud ne očituje.

Lisabonski ugovor bi trebao pojednostaviti djelovanje institucija Europske unije. Taj dokument predviđa uvođenje dužnosti predsjednika Europskog vijeća na mandat od dvije i pol godine, koji bi predstavljao EU u svijetu. Time bi se dokinuo sadašnji sustav rotirajućeg predsjedništva u kojem svaka članica predsjeda po šest mjeseci. Također se uvodi neka vrsta ministra vanjskih poslova, a umjesto sadašnjeg sustava ponderiranih glasova, uvodi se sustav glasovanja dvostrukom većinom, to jest odluka bi bila donesena ako za nju glasuje 55 posto država članica, koje istodobno predstavljaju najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU-a.

Lisabonski ugovor je važan i za nastavak proširenja, jer su, u prvom redu Njemačka i Francuska, to stavile kao uvjet za primanje novih zemalja.

Na to je prije glasovanja u Senatu upozorio češki premijer u odlasku Mirek Topolanek. "Ne Lisabonskom ugovoru značilo bi kraj za jedan od naših prioriteta - proširenje EU-a", rekao je Topolanek.