Madeleine AlbrightLobiranje je dopušten način nagovaranja i postizanja određenog cilja u politici. No, gotovo nevjerojtano zvuči da su zapadni političari tijekom svog lobiranja za neovisnost Kosova u svoj džep stavili i oveću količinu novca.

Kako piše srpski list "Nedeljni Telegraf", ugledni političari iz zapadne Europe dobro su se obogatili na ime neovisnog Kosova, a najgore je što se to može veoma lako provjeriti na internetu.

Telegraf ističe da je najglasnija zagovornica neovisnog Kosova, bivša državna tajnica SAD-a Madeleine Albright, svoju ulogu u ostvarivanju neovisnosti naplatila mjestom posebne savjetnice u privatnoj telekomunikacijskoj tvrtki IPKO. Iako se IPKO predstavlja kao 'temelj novog gospodarstva na Kosovu', svoju je internetsku mrežu izgradio pomoću američke dobrotvorne organizacije IRC u kojoj, zanimljivo, Madeleine Albright ima status članice nadzornog odbora. U istoj je organizaciji u upravnom odboru bivši član delegacije kosovskih Albanaca Morton Abramović. Dovoljno je istaknuti da je IPKO gotovo monopolist na tržištu telekomunikacijskih usluga na Kosovu, a uz sve to u Prištinu dovodi i svjetske zvijezde poput 50 Centa.

Zanimljivo je i da je Madeleine Albright nakon završetka svoje političke karijere osnovala privatnu tvrtku Albright Group, a većina njenih zaposlenika svojoju je diplomatsku karijeru unovčila upravo na Balkanu.

Tako svoju karijeru na Balkanu nastavlja i bivši američki veleposlanik za Balkan, koji je sudjelovao i u potpisivanju Daytonskog sporazuma, James O'Brien. On je danas direktor Albright Capital Managementa. Wendy Sherman, bivša savjetnica Madeleine Albright i Warrena Christophera, prije ulaska u diplomaciju bila je direktorica sada propale hipotekarne banke Fannie Mae.

Telegraf dalje navodi da je jedan od najvećih pobornika NATO-vog bombardiranja Beograda 1999. godine, William S. Cohen, također nakon odlaska iz politike otvorio svoju tvrtku The Cohen Group u kojoj danas rade neki od njegovih 'vojnih drugova'.

Posebna se priča vrti oko mobilne telefonije na Kosovu. Zbog prepiranja različitih lobija, Kosovo nije imalo svog mobilnog operatera sve do 2004. godine. Naime, tada je francuski ministar vanjskih poslova Bernard Kouchner, koji je bio zadužen za Kosovo, smijenio tadašnjeg direktora Pošte i telekomunikacije Kosova Agrona Didu, kako bi omogućio da koncesiju za mobilnu telefoniju dobije ponuđač koji surađuje sa francuskim Alcatelom. Inače, Dida je zagovarao jeftiniju ponudu njemačkog Siemensa.

Britanski ministar obrane u vrijeme NATO-vog bombardiranja Kosova, George Robertson bio je u nadzornom odboru britanske tvrtka Cable & Wireless koja je privatizirala Monaco Telecom. Tako su Britanci dobili pravo na licencu za mobilnu telefoniju na Kosovu, što je vidljivo i u činjenic da kosovska mobilna mreža "Val 900" ima pozivni broj jednak međunarodnom pozivnom broju za Monaco, +377.

U Telegrafu najavljuju nastavak priče u sutrašnjem broju.