VAŽAN TJEDAN ZA SANADERA Ne uspije li premijer Sanader riješiti deblokadu pregovora s EU, Hrvatskoj prijeti rast nacionalizma i antieuropskih osjećaja, što može utjecati i na političku situaciju u drugim zemljama jugoistočne EuropePred hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom vjerojatno je najteži vanjskopolitički tjedan od kad je na čelu hrvatske vlade. Sanader treba riješiti dva vrlo teška problema i oba se odnose na deblokadu hrvatskih pregovora s EU. Ne uspije li u tome, posljedice po Hrvatsku mogu biti dugoročne ne samo na vanjskopolitičkom već i na unutarnjem političkom planu. Pojavit će se znatan broj protivnika ulaska u EU, porast će utjecaj desnih političkih opcija, a time i rast nacionalizma, što nikako neće biti dobra slika Hrvatske u međunarodnim odnosima.

Sve to može posljedično utjecati i na političku sliku u drugim zemljama na jugoistoku Europe, pa nije čudo da su se i SAD uključile u najnovija zbivanja s Hrvatskom pri UN-u. Da je tomu tako govori i Nacionalova informacija kako će se hrvatski premijer Ivo Sanader ovoga tjedna sastati i s američkom veleposlanicom u UN-u Susan Rice kao i s američkim veleposlanikom za pitanja ratnih zločina Clintom Williamsonom.

Početkom tjedna, i to već u ponedjeljak, hrvatski premijer sastao se s europskim povjerenikom za proširenje Olijem Rehnom. Razlog je slovensko odbijanje ponuđene inicijative europskog povjererenika za rješavanje graničnog spora s Hrvatskom koju je hrvatska strana bezuvjetno prihvatila, no unatoč tomu i dalje je blokirana u pregovaračkom procesu. Drugi je problem izvješće glavnog haškog tužitelja Sergea Brammertza o suradnji Hrvatske s Haškim sudom koje će biti podneseno u četvrtak pred Vijećem sigurnosti.

S obzirom na to da je već sada jasno kako je izvješće negativno intonirano zbog problema s pronalaskom topničkih dnevnika iz Oluje, Hrvatskoj će i dalje biti blokirano 23. pregovaračko poglavlje EU koje se odnosi na pravosuđe. Rezultati diplomatske inicijative hrvatskog premijera u New Yorku mogu biti nastavak pregovaračkog procesa Hrvatske s EU i njegov brzi završetak do konca godine ili blokada u pregovaračkim poglavljima na neodređeno vrijeme, čime završetak hrvatskog pregovaračkog procesa s EU postaje neizvjestan i odgađa se za nekoliko godina. Koliko je situacija ozbiljna svjedoči i dolazak Olija Rehna u New York na razgovor sa Sanaderom.AMERIČKI VELEPOSLANIK ZA RATNE ZLOČINE Clint Williamson sa Sanaderom će razgovarati o hrvatskom problemu po pitanju negativnog izvješća glavnog haškog tužitelja Sergea Brammertza o suradnji Hrvatske s Haškim sudom

Vremena je sve manje za bilo kakve pomake, jer slijede izbori za Europski parlament i EU će sve manje imati vremena za hrvatske probleme, a Rehnova će uloga u tom prijelaznom razdoblju biti samo tehničke prirode. Sanader je u ponedjeljak na sastanku s Olijem Rehnom zatražio da se vrednuje bezuvjetno hrvatsko pristajanje na Rehnovu kompromisnu inicijativu i da se Hrvatskoj zbog toga omogući deblokada pregovora s obzirom na to da je Slovenija odbila takav prijedlog.

Sanader je od Rehna zatražio da se o hrvatskoj kooperativnosti obavijesti europska trojka koju čine Češka, Francuska i Švedska. Hrvatska strana neće pristati na daljnje kompromise i trgovinu teritorijem zbog pristupa EU, poručio je Sanader europskom povjereniku za proširenje, doznao je Nacional iz izvora bliskih pregovaračkom timu. Također, Sanader je rekao Oliju Rehnu kako je Hrvatska spremna potpisati izjavu o tome kako niti jednim dokumentom ne prejudicira granicu sa Slovenijom i da zbog toga traži deblokadu pregovora što je na tragu francuskog kompromisnog prijedloga.

Zanimljivo je kako se u cijeli slučaj sve više upliće i američka administracija koja traži brzo rješavanje ovog problema, doznao je Nacional iz diplomatskih izvora. Američka administracija smatra kako bi ovakva blokada pregovora koja graniči s ucjenom mogla štetno utjecati na europsku perspektivu ostatka jugoistoka Europe. Nedavnim posjetom američkog potpredsjednika Josepha Bidena regiji, SAD su pokazale koliko će pažnje posvetiti stabilnosti Balkana, a jedini čvrsti oslonac balkanske stabilnosti je njezina europska perspektiva.

Ako se nastavi blokada Hrvatske na ovaj način, u budućnosti bi se mogle dogoditi slične blokade, što bi izazvalo jačenje euroskepticizma i buđenje nacionalističkih i desnih političkih opcija čime bi Balkan ponovno postao dio problema. Drugi vrlo važan problem s kojim se suočava Hrvatska u pregovaračkom procesu je blokada poglavlja o pravosuđu zbog ocjene haškog tužitelja Sergea Brammertza da Hrvatska ne surađuje u potpunosti s Haškim sudom, jer nije dostavila tzv. topničke dnevnike. Hrvatska vlada napravila je nedavno cjelovito izvješće o tzv. topničkim dnevnicima, opisala je njihovo nastajanje, put, nestanak ili uništavanje.DA JE SITUACIJA u vezi hrvatskih pregovora s Europskom unijom alarmantna svjedoči i činjenica da je Olli Rehn došao u New York na sastanak sa Sanaderom; Rehn u razgovoru s hrvatskim minstrom vanjskih poslova Gordanom Jandrokovićem

Ono što je uspjela pronaći dostavila je haškom tužiteljstvu, a za one dokumente koje nije uspjela pronaći objasnila je kako su završili. Prije nego što se sastane s glavnim haškim tužiteljem, Sanader će se u New Yorku nakon sastanka s Olijem Rehnom sastati i s američkom veleposlanicom pri UN-u Susan Rice, a također i s Clintom Williamsonom, američkim veleposlanikom za ratne zločine, doznao je Nacional. To znači kako bi Sanader za svoja stajališta mogao dobiti podršku SAD-a, što uopće nije zanemarivo. Hrvatski će premijer pokušati uvjeriti u srijedu glavnog haškog tužitelja da je Hrvatska učinila sve što je mogla u pronalaženju dokumenata i da ne zaslužuje negativnu ocjenu. U odnosu na prošlo izvješće glavnog haškog tužitelja o tome da Hrvatska ne surađuje u potpunosti s Haškim tribunalom zbog topničke dokumentacije, Sanader smatra kako ovog puta Hrvatska treba biti honorirana za sve napore koje je činila u suradnji s Haškim sudom na pronalasku dokumenata o čemu govori i nedavno napravljeno detaljno izvješće hrvatske vlade.

U najmanju ruku, hrvatski premijer će od Brammertza zatražiti balansirano izvješće. Također, ostane li Brammertz pri svome stajalištu, Sanader će se izravno uključiti u raspravu o izvješću, a jedna od mogućnosti je da se Hrvatska strana obrati i žalbenom Vijeću Haškog suda. Stoga, nije sasvim slučajno da će se Sanader sastati i s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-Moonom, a u srijedu i s predsjednikom Haškog suda Patrickom L. Robinsonom. Na susretu s predsjednikom Haškog suda Sanader će iskazati nezadovoljstvo načinom kojim se ocjenjuje i vrednuje suradnja neke države s Haškim sudom. Za Hrvatsku je postalo neprihvatljivo da je jedna strana u postupku jedina relevantna ocjenjivati suradnju, stoga će predložiti da o tome odlučuje Žalbeno vijeće Haškog suda.AMERIČKA VELEPOSLANICA U UN-u Susan Rice ovog će se tjedna sastati s premijerom Ivom Sanaderom

Nema sumnje da će hrvatska diplomacija pokušati iskoristiti položaj nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, a prije svega i snažan vojni doprinos koji daje misijama UN-a u svijetu kako bi branila svoja stajališta u vezi suradnje s Haškim sudom koji je i osnovao UN. Za mnoge promatrače zbivanja u vezi blokade hrvatskih pregovora s EU vrlo je važno da u ovom trenutku hrvatska strana uspije promijeniti negativno mišljenje haškog tužitelja o suradnji s tribunalom. Ako to ne uspije, rješenje slovenske blokade pristupnih pregovora past će u drugi plan, neće biti potrebnog pritiska europske trojke na Sloveniju, jer će Hrvatska biti blokirana i u poglavlju koje se tiče pravosuđa. Poprilično će se sve razvodniti do početka iduće 2010. s obzirom na izbore za Europski parlament i godišnje odmore, odnosno tek početkom iduće godine stvari bi mogle krenuti od početka s pregovorima oko slovenske blokade. U slučaju takvog scenarija koji je vrlo moguć u sadašnjim okolnostima i apsolutno ništa ne garantira niti u 2010., Hrvatska teško može očekivati punopravno članstvo prije 2012.

Sad je posve jasno kako se Hrvatska zbog blokade svog napredovanja prema EU mora pozabaviti jačanjem savezništva s SAD-om. Hrvatska ima izvrsna polazna stajališta za traženje diplomatske pomoći od SAD-a, jer su trenutačno hrvatsko-američki odnosi na najvišoj razini još od završetka vojnoredarstvene operacije "Oluja". Ulazak nespremnih država Bugarske i Rumunjske u EU izvrstan su primjer na kojem se vidi koliki je američki utjecaj u Europi.