ČUVANJE JAKE POZICIJE Glavni izvršni direktor Ine Bojan Milković kaže da je Inin cilj zadržati jaku poziciju na veleprodajnom tržištu u HrvatskojProšla su četiri mjeseca otkako je Bojan Milković, dotadašnji šef Inine tvrtke kćeri Crosco, preuzeo upravljanje nad cijelom nacionalnom naftnom kompanijom. Taj četrdesetogodišnji diplomirani strojar imenovan je glavnim izvršnim direktorom kompanije nakon sklapanja novog dioničarskog ugovora između hrvatske vlade i MOL-a, na temelju kojeg je u Ini ustrojena, za naše prilike pomalo čudna, dvostruka upravljačka struktura. Tako je imenovana nova sedmeročlana uprava, koja i dalje snosi odgovornost za poslovanje Ine, ali to poslovanje u operativnom smislu vodi odbor izvršnih direktora, koji broji šest članova, od kojih svaki ima svoj resor kojim upravlja.

Taj odbor vodi upravo Milković, koji je uz to i izvršni direktor za istraživanje i proizvodnju. Njegov dolazak na tu visoku funkciju u stručnim krugovima okarakteriziran je kao očekivan, s obzirom na to da se radi o čovjeku poprilično bogatih stručnih referenci, koji već više od 20 godina radi u Ini i njezinim tvrtkama kćerima, te stoga odlično poznaje način funkcioniranja kompanije. S druge strane, Milković je kao čelni čovjek Crosca više puta uspješno surađivao s mađarskim MOL-om, osobito kad je 2007. hrvatska tvrtka otkupila Rotary drilling, MOL-ovu tvrtku kćer za servisne djelatnosti, pa ne začuđuje i da su Mađari podržali njegov dolazak na čelo Ine. Ipak, Milkovićev mandat zasad je bio obilježen uglavnom problemima. Čim je stupio na novu dužnost, on se morao suočiti s golemim Ininim dugovima, nastalim kao posljedica velikih poslovnih gubitaka tijekom posljednjih godinu i pol dana. Značajan dio tih dugova odnosio se na Inine nepodmirene dugove prema državi, pa se uskoro u domaćim medijima počelo tvrditi kako je ta kompanija glavni kreator nelikvidnosti u Hrvatskoj i kako država ne bi trebala tolerirati Inine dugove. S druge strane, u Ini su tvrdili kako će svoje dugove prema državi podmiriti, ali kako prvo moraju dovršiti ranije dogovoreni proces prema kojem bi država na sebe preuzela Inin sektor plinskog poslovanja, koji je zbog zakonom određenih niskih cijena Ini kontinuirano donosio gubitke.

U takvim okolnostima, kompanijin imidž u javnosti značajno se pogoršao, gotovo svaki potez njezina vodstva tumačen je kao negativan, svako povećanje cijene naftnih derivata, bez obzira na realne tržišne okolnosti, kao nepravedno, a u medijima su objavljivani razni scenariji buduće propasti hrvatske naftne komapnije. Tvrdilo se tako da će Ina u mađarskom vlasništvu biti svedena na maloprodajni lanac, bez novih istraživanja, razvoja i s bitno smanjenim rafinerijskim kapacitetima, te s bitno manje zaposlenih. Čelni ljudi Ine, predvođeni Milkovićem, uporno su takve napise negirali, tvrdeći da će Ina ostati zdrava kompanija, koja će i dalje razvijati vlastita nalazišta, rafinerijsku i maloprodajnu mrežu. Prije nekoliko dana te su tvrdnje konačno osnažene i konkretnim događajem. Milković je najavio kako će uskoro početi probna proizvodnja na velikom sjevernojadranskom plinskom polju Anamarija. PLINSKE BUŠOTINE u Jadranu kojima će se uskoro pridružiti još jedna s dnevnom proizvodnjom od 500.000 m3 plina

NACIONAL: Prije nekoliko dana najavili ste kako će uskoro početi probna proizvodnja na plinskom polju Anamarija u sjevernom Jadranu. O kakvom se projektu radi i može li ga se smatrati nagovještajem boljih vremena za Inu?
- Nema nikakve sumnje kako je taj projekt za Inu vrlo važan, samo od tog polja mi ćemo imati dnevnu proizvodnju od pola milijuna kubika prirodnog plina, a to je vrlo respektabilna brojka. Ipak, mislim da je taj projekt u ovom trenutku za nas još i važniji sa simboličke strane. Uspjeh na tom naftnom polju dokazuje ono što u posljednje vrijeme uporno tvrdimo u javnosti, a to je da Ina unatoč aktualnim poslovnim problemima ispunjava obećano i ne odustaje od realizacije kompleksnih projekata. Dakle, iako trenutačno poslujemo u teškim uvjetima, projekti od strateškog značaja, poput modernizacije rafinerija, istraživanja i proizvodnje u sjevernom Jadranu, Siriji i Egiptu, nisu zaustavljeni. Na ime tih kapitalnih investicija je samo u prvoj polovini 2009. izdvojeno 400 milijuna američkih dolara. Nažalost, te investicije privlače mnogo manje zanimanja javnosti od naših trenutačnih problema s likvidnosti, iako su upravo one zalog uspješne budućnosti kompanije.

NACIONAL: Ipak, činjenica je da vaš dug stvara značajne probleme ministru financija Ivanu Šukeru pri sastavljanju novog državnog proračuna. Hoćete li ga uspjeti podmiriti do kraja godine, kako se svojedobno najavljivalo?
- Mi na tome kontinuirano radimo, Ina svakodnevno uplaćuje određena sredstva u državni proračun. Poduzimamo sve što je u našoj moći kako bismo riješili problem likvidnosti i podmirili dug do kraja godine. Siguran sam da ćemo ovu situaciju uskoro riješiti na najbolji mogući način.

NACIONAL: U medijima ste najavljivali kako je ključ toga dogovor s Vladom o otkupnoj cijeni za plin koji se trenutačno nalazi u plinskom skladištu Okoli. Nakon toga bi vam MOL trebao dati međukompanijski kredit od 100 milijuna eura, no u domaćim medijima objavljeno je kako za plin tražite 2 milijarde kuna.
- Te informacije potpuno su netočne. Naime, brojke su vrlo egzaktne, lako je provjeriti kako je ta cifra nerealna, stoga niti bi netko takvu cijenu plina tražio, niti bi u konačnici netko takvu cijenu pristao platiti.

NACIONAL: A što je s prepuštanjem dijela projekta u Siriji MOL-u? Neki stručnjaci tvrde kako je to dugoročno ipak štetno za kompaniju. Može li se takav scenarij ipak izbjeći, pogotovo s obzirom na to da se radi o Ininu najbogatijem nalazištu?
- S obzirom na to da projekt u Siriji iziskuje iznimna financijska sredstva i kontinuirana ulaganja, Ina jednostavno nije u mogućnosti izvršavati svoje obveze na vrijeme. Stoga je motiv te suradnje vrlo jednostavan - podjela tereta financiranja samog projekta. Takvom suradnjom bili bismo u mogućnosti podmiriti dospjele obaveze u okviru ovog projekta te nastaviti svoje poslovne aktivnosti u Siriji. No, kao što sam rekao, konačna odluka još nije donesena.VJEROVNIK I DUŽNICI Čelništvo Ine susrelo se s ministrom financija Ivanom Šukerom na dodjeli nagrade FINA-e Zlatna bilanca. Ina znatno kasni s uplatom svojih obaveza u državni proračun te je jedan od glavnih kreatora nelikvidnosti, a Bojan Milković tvrdi da se novac uplaćuje svakodnevno i da će dug biti podmiren do kraja godine

NACIONAL: Ipak, mnogi smatraju kako je nelogično da Ina, s jedne strane, ostvaruje profit u prvih šest mjeseci, a s druge strane, ima goleme dugove prema državi. Kako komentirate optužbe da država tolerirajući Inin dug zapravo novcem poreznih obveznika kreditira kompaniju?
- To su nekorektne optužbe. Prije svega, valja razlučiti neke stvari. Dakle, Ina je ostvarila dobit od 507 milijuna kuna u prvom polugodištu, no samo zahvaljujući jednokratnom prihodu, prodaji podzemnog skladišta plina Okoli i suprotnom trendu američkog dolara u odnosu na prvo tromjesečje 2009. godine. Međutim, struktura neto dobiti je nepovoljnija u usporedbi s prvih šest mjeseci prošle godine. Izdvojit ću podatak od 581 milijuna kuna operativnog gubitka, koji je posljedica jakog negativnog učinka plinskog biznisa. Istovremeno bih naglasio da mi i dalje ulažemo značajne količine novca u razvoj, ali i da nismo neplatiša. Ina svakodnevno, u skladu sa stanjem likvidnosti, uplaćuje u državni proračun. Što se tiče investicija, modernizacija rafinerija je projekt koji je započeo prije nekoliko godina, a njegova konačna vrijednost će biti veća od 1,1 milijarde dolara. Taj novac Ina mora pronaći, a to u današnjim okolnostima nije nimalo lako.

NACIONAL: U kojoj je fazi trenutačno projekt rekonstrukcija rafinerija i je li istina da je budućnost rafinerije u Sisku upitna zbog sve manjeg tržišnog udjela u Bosni i Hercegovini, tržištu kojem je ta rafinerija već godinama u značajnoj mjeri okrenuta?
- Projekt se izvodi u dvije faze, a trenutačno smo u prijelaznom razdoblju između te dvije faze - neki projekti iz prve faze su završeni ili će biti uskoro završeni, dok se za projekte iz druge faze priprema dokumentacija. Što se tiče Siska, radi se o posve neutemeljenim nagađanjima. Inina budućnost i profitabilnost ovisi o modernizaciji rafinerija te zasigurno ne bismo ulagali tolika sredstava u modernizaciju da na to ne gledamo kao na dugoročni cilj. Samo u Sisku u modernizaciju je dosad uloženo 115 milijuna eura, a to sigurno ne bismo učinili da dugoročno ne računamo na tu rafineriju. Također, mislim da se tržištu BiH u konkretnom slučaju pridaje prevelika važnost. Sigurno je da ćemo se mi tamo boriti za što veći tržišni udjel, ali daleko od toga da budućnost rafinerije u Sisku ovisi o BiH.

NACIONAL: Ipak, mogli biste izgubiti značajni dio tržišta u BiH ako se točnima pokažu informacije da ćete ostati bez ugovora za Energopetrol jer niste investirali gotovo ništa iako ste to bili dužni prema potpisanom ugovoru. Zašto niste ispunjavali svoje obveze?
- Obaveze prema Energopetrolu ispunjavaju se prema potpisanom ugovoru i u skladu s mogućnostima vezanim uz dobivanje određenih dozvola i sređivanje potrebne dokumentacije. Do sada smo uspjeli obnoviti četiri postaje, a u četiri smo slučaja tek dobili dozvole i radovi su u tijeku. Za 13 još čekamo dozvole, od čega bi tri trebale biti vrlo brzo, stoga sam optimističan i vjerujem da ćemo uspjeti u našem investicijskom programu. Također, za sada, već dobivamo pozitivne signale od kupaca koji posjećuju modernizirane postaje.

NACIONAL: Strahujete li od veće konkurencije na domaćem tržištu, s obzirom na najave da će rafinerije u susjednim državama, Bosanski Brod i Pančevo, uskoro početi s proizvodnjom znatne količine derivata visoke kvalitete koje namjeravaju plasirati na hrvatsko tržište?
- Ne, upravo suprotno. Pozdravljam svaku konkurenciju jer to samo znači da je naše tržište otvoreno i da funkcionira. Ina ima jaku poziciju na veleprodajnom tržištu u Hrvatskoj, a prirodno, naš je cilj da to tako i ostane. Dugoročni nam je cilj i biti jaki regionalni igrač, što nije lak zadatak u uvjetima u kojima poslujemo, no nadamo se da ćemo ponuđenom kvalitetom i uslugom uspjeti u tome. RAFINERIJA U SISKU u čiju je modernizaciju dosad Ina uložila 115 milijuna eura

NACIONAL: U sklopu unutarnjeg restrukturiranja kompanije pokrenuli ste i značajne izmjene u unutarnjem ustroju kompanije. U javnosti se spekulira kako ćete uskoro krenuti i s prodajom nekih divizija, poput proizvodnje Maziva ili Crosca. Razmišljate li o takvim potezima?
- Tako nešto generalno trenutačno nije u planu, no ne treba zanemariti činjenicu da je to veliki sustav u kojem ima mjesta za promjene. Pred Inom je razdoblje restrukturiranja i reorganizacije, sa svrhom poboljšanja poslovanja i učinkovitosti te optimizacije troškova. Jedan od zadataka na tom putu je i optimalno upravljanje imovinom, no svi ti planovi nemaju sami po sebi svrhu nego je cilj generalno poboljšati učinkovitost kompanije.

NACIONAL: Na temelju odluke antimonopolske agencije morat ćete prodati svoju tvrtku kćer Crobenz. Kada će biti raspisan natječaj i jeste li donijeli odluku o kriterijima odabira najbolje ponude? Hoće li glavni kriterij biti ponuđena cijena ili ćete gledati kako da ne ojačate direktnu konkurenciju?
- Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je nedavno objavila popis imena povjerenika za prodaju Crobenza. Ina će se i dalje pridržavati svih uputa dobivenih od Agencije i provesti ih u svom poslovanju. U interesu nam je da se ta transakcija završi u zadanom roku, po najvišoj potencijalnoj vrijednosti.

NACIONAL: Poznato je da Ina u svom sastavu ima i dio benzinskih postaja koje ne posluju rentabilno. Koja je njihova budućnost?
- Nažalost, postoje benzinske postaje koje zbog svojeg geografskog položaja ne ostvaruju profit tijekom cijele godine, no upravo zbog lokalnog stanovništva potrebno je da su one i dalje u radu. Mogu reći da će se u budućnosti razmotriti sve mogućnosti poboljšanja poslovanja i da ćemo tada moći predložiti najbolji model za sve uključene strane.