16.11.2009. / 13:16
Politika i potrošačko društvo: Dok se jedni prežderavaju, drugi umiru
Summit na temu gladi na svijetu je svakako stvar za pohvaliti. No politika i dalje inzistira na potrošačkom razmišljanju (vidi konjunkturni paket) i tako sprječava dugoročno rješavanje problema.
Foto: ReutersDo srijede (18.11) sastaju se predsjednici vlada i država i visoko rangirani zastupnici u Rimu na summitu Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu FAO-a. Tema diskusije je globalna prehrambena kriza. Da li će sastanak pokazati put ka izlasku iz krize?
Kako bi se došlo do spoznaje da glad i siromaštvo idu rame uz rame, ne treba puno istraživati. 70 posto ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu, žive na selu. I ako seljak, koji bi u osnovi nas trebao prehranjivati, sam sebe ne može prehraniti, onda nešto nije u redu.
Zato je neshvatljivo da se do zaključka da ulaganje u seoski razvoj može pobijediti glad i siromaštvo, došlo tek sada. Sa sastankom na vrhu FAO-a se želi poticati pojačano ulaganje u seoski razvoj.
Uoči summita je generalni direktor FAO-a Jaques Diouf pozvao na simbolični štrajk glađu diljem svijeta kao znak solidarnosti s milijardama ljudi na svijetu, koji gladuju. Ali čak i da uspije nekolicinu ljudi potaknuti da poste 24 sata, od toga ne bi bilo puno koristi. Ono što treba kako bi se glad i siromaštvo učinkovito suzbijali je globalna promjena razmišljanja.
Konjunkturni paket je staromodan
Ako želimo promjene na bolje onda se hrana, okoliš, klima, gospodarstvo i financije moraju temeljiti na dugotrajnosti, a ne na potrošnji. Predloženi konjunkturni paketi predstavljaju ostatak potrošačke filozofije i idu u suprotnom pravcu. Već ih je 1972. „Club of Rome" u studiji „Ograničenje rasta" nazivao zastarjelim.
I nova njemačka vlada želi potrošnjom potaknuti konjunkturu. Kupovnom groznicom protiv krize? Potrošnjom protiv gladi? Računica ne drži vodu - ni protiv prehrambene krize ni protiv financijske ili klimatske krize. Kako god okrenuli, trošiti može samo onaj, koji može platiti. I to čini na račun onih, koji nemaju ništa. Zato danas nedostaje hrane za milijardu ljudi, dok istovremeno isti broj ljudi pati od pretilosti.
I kada bi se delegacije u Rimu pokazale solidarnim te krenule u 24-satni štrajk glađu, to ne bi ama baš ništa promijenilo na temeljnom problemu raspodjele hrane na planetu. Ne bi bilo ništa bolje od opaske francuske kraljice Marie Antoinette o narodu, koji gladuje: „Jao, siromašni nemaju kruha? Pa neka onda jedu kolače."
Vezane vijesti
'Neuspjeh Rija+20'
Susret na vrhu UN-a o održivom razvoju Rio+20 završio se u petak usvajanjem izjave koja otvara put zelenom rastu planeta, više ekološki i socijalno… Više
- Korporativna zafrikancija
- Sjeverna Koreja snizila kriterije za vojnike
- Trećina Hrvata siromašna, a bit će ih još
Komentari
Ovaj članak nema komentara.
Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.
Najnovije
-
05.07.2012. / 10:38
Hrvatski gospodarstvenici u pohodu na rusko tržište
-
29.06.2012. / 16:26
Šokantna i provokativna modna predstava
-
29.06.2012. / 16:20
'Nakon pravomoćne presude moći ćemo razgovarati o Čačiću'
-
29.06.2012. / 16:09
Uživajte u sekundu dužem vikendu