Ivan Šuker i Jadranka KosorOvih dana hrvatske tvrtke predaju zahtjeve za antikrizne kredite koje im nudi Vlada RH preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj te uz suradnju sa šest poslovnih banaka.

Kamate na ove kredite prosječno će iznositi 5.05 posto, a država će preko HBOR-a u ovom kreditiranju gospodarskih projekata sudjelovati s udjelom od 40 posto ili 200 milijuna kuna. Ostalih 60 posto ili 300 milijuna kuna dat će šest poslovnih banaka.

Zakon o kreditnim institucijama

Međutim, kako sada stvari stoje, javnost neće znati koje će se tvrtke koristiti ovim kreditima. Naime, banke se pozivaju na Zakon o kreditnim institucijama po kojem su podaci o korištenju kredita tajni. jedini način da se sazna ime tvrtke koja je dobila kredit je ukoliko ta tvrtka sama pristane na objavljivanje.

Problem je u tome što u cijelom poslu sudjeluje država s 200 milijuna kuna novca poreznih obveznika, koji bi prema prirodi stvari trebali znati kuda ide njihov novac. Strah od toga da bi dio kredita mogao završiti kod nekih podobnih, a ne i sposobnih tvrtki, u današnjoj je Hrvatskoj više nego opravdan.

Za komentar smo zamolili ekonomskog stručnjaka Damira Novotnyja koji se slaže da bi se trebalo obajviti imena tvrtki koje dobiju ove kredite.

Transparentnost prije svega

"Sigurno je kako bi bilo potrebno znati imena tvrtki, prije svega zbog toga jer je država dužna objaviti kako se troši proračunski novac. Zbog toga vjerujem da će se na kraju ipak saznati imana onih koji će kredite i dobiti", rekao je Novotny za Nacional.hr.

Sličnog je mišljenja i Ljubo Jurčić koji kaže da bi se po prirodi stvari trebala objaviti imena.

"Ako su objavljeni uvjeti koje tvrtke trebaju ispuniti da bi dobile kredite, onda je jasno kako bi se trebalo objaviti imena onih koje te uvjete ispunjavaju", kaže Ljubo Jurčić i dodaje kako je apsolutno nužno da cijeli proces bude transparentan.

"Budući da u cijelom procesu sudjeluje i država, radi transparentnosti njene potrošnje imena tvrtki se moraju objaviti i mislim da će banke na to pristati", kaže Jurčić za Nacional.hr i daje primjer iz SAD gdje je Kongres za vrijeme Georga Busha mlađeg, vratio zakon za vrijeme prvog "bailouta" američkih tvrtki, upravo zbog činjenice jer se nije znalo koje tvrtke bi trebale dobiti državnu pomoć.