Ministar financija Ivan ŠukerAdriatic institut najavljuje hrvatski Dan Porezne Slobode, dan kada će hrvatski porezni obveznici prestati raditi za rastrošnu hrvatsku državu i početi zarađivati novac za sebe, koji građani Hrvatske slave 10.06.2010. godine. Hrvatski građanin - porezni obveznik je radio 160 dana ove godine isključivo za državu. Tek s današnjim danom, građanin - porezni obveznik Hrvatske počinje raditi za sebe. Adriatic Institute for Public Policy (Adriatic institut za javni poredak), hrvatski nezavisni think tank izračunao je da država uzima 43.7% BDP-a za pokrivanje svojih rashoda, na temelju procjene udjela svih vrsta poreza, doprinosa, ostalih državnih prihoda (kojeg plaćaju porezni obveznici) i proračunskog manjka u bruto društvenom proizvodu za 2010. godinu. U usporedbi s prošlom godinom, hrvatski građani/porezni obveznici rade 8 dana manje za državu u 2010. godini.

Hrvatski građani plaćaju visoku cijenu svoje države. Hrvatski građani plaćaju za neovisno sudstvo, plaćaju za suzbijanje i kažnjavanje korupcije, za javne usluge državne uprave, zdravstva, školstva te uplaćuju ili primaju svoju već uplaćenu mirovinu. Danas se građani Hrvatske trebaju upitati - da li sam zadovoljan(na) s kvalitetom usluge i učinkovitošću sudstva, zdravstva, mirovinskog sustava, obrazovanja i državne administracije za koju sam radio(la) gotovo polovicu godine? Ukoliko je odgovor na ovo pitanje negativan, hvatsi građani trebaju dobro promisliti tko zastupa njihove interese te za koga će glasati na lokalnim i parlamentarnim izborima idući puta.

"Ekonomski pad u 2009. godini (-5.8%), koji je nastavljen u 2010. (procjene za prvi kvartal u 2010. godini je ekonomski pad od -2.5%) obilježen je značajnim smanjenjem ekonomske aktivnosti, povećanjem nezaposlenosti, smanjenjem potrošnje domaćinstava što je dovelo do smanjenja poreznih prihoda po osnovi PDV-a, dohotka i dobiti, te socijalnih doprinosa." rekla je Nataša Srdoč, suosnivačica i Predsjednica Adriatic instituta za javni poredak.

"Iako se porezni teret hrvatskih porodica i građana smanjio u 2010. godini - što je pozitivan pomak, do toga je primarno došlo zbog toga što građani nisu bili u mogućnosti nositi viši porezni teret rastrošne hrvatske države. Hrvatska država živi iznad svojih mogućnosti što se očituje iz povećanog proračunskog deficita i nastavljenog rasta javnog duga i to je neodrživi trend. Umjesto povećanja poreza koje guši porezne obveznike i umanjuje ekonomski rast (smanjuje životni standard hrvatskih građana), hrvatska vlada treba radikalno smanjiti državnu potrošnju i državne rashode - te na taj način omogućiti gospodarstvu istinski oporavak, te povećanje zaposlenosti".

Nedavna odluka hrvatske vlade o smanjenju poreza na dohodak je dobar znak, međutim nije dovoljna. S obzirom da se vlada odlučila za ukidanje svih poreznih olakšica i izuzeća, tada je značajno proširila poreznu bazu, s čime se stiču uvjeti za značajno smanjenje porezne stope i uvođenje flat taxa (jedinstvene stope poreza). Ukoliko to ne učini, tada je stvarna namjena hrvatske vlade dodatno povećanje državne potrošnje koje će se financirati iz viših poreznih prihoda namaknutih kroz ovu "poreznu reformu".

Hrvatskih 23% PDV-a, gotovo četvrtina svake potrošene kune, je visoko opterećenje građanima Hrvatske, koje umanjuje njihovu kupovnu moć u Hrvatskoj. Visoki PDV djeluje destimulirajuće na potražnju u Hrvatskoj i čini je nekonkurentnom turističkom destinacijom. Hrvatska ima najviši PDV u regiji jugoistočne Europe. Iako je EU odredila minimalni nivo PDV-a od 15%, Hrvatska se sa svojih 23% svrstala na neslavno 25. mjesto od 27 zemalja unutar EU. Samo dvije zemlje unutar EU imaju više stope PDV-a od Hrvatske: Danska (25%) i Švedska (25%).

"Građani Hrvatske imaju visoki porezni teret s vrlo neučinkovitim javnim uslugama. Hrvatska treba provesti značajnu poreznu reformu - smanjiti visoki PDV, koji izuzetno nepovoljno utječe na opadajuću srednju klasu i siromašno stanovništvo u Hrvatskoj." rekao je Joel Anand Samy, suosnivač Adriatic instituta za javni poredak.

"Hrvatska vlada bitno zaostaje u smanjenju poreza na dobit dok zemlje s niskom flat taxom u regiji nastavljaju privlačti ulagače. Skoro 275 milijuna građana istočne Europe žive u flat tax zemljama - uključujući i susjede na Balkanu - Albaniji, Bugarskoj, Makedoniji, Crnoj Gori, Rumunjskoj i Srbiji."

Hrvatska vlada također zaostaje u tržišnoj utakmici zadržavanja postojećeg i privlačenja novog kapitala kroz sniženje direktnih poreza. Hrvatska ostaje zemlja s najvišom marginalnom stopom poreza na dohodak od 40% u regiji istočne Europe i najvišom stopom poreza na dobit (20%) u jugoistočnoj Europi. Za usporedbu, Srbija, Albanija i Makedonija imaju 10% poreza na dobit, a Crna Gora 9%.

Građani Hrvatske izražavaju rastuću frustraciju s visokim poreznim teretom s jedne strane, te netranspraentnom i neodgovornom vladom i neučinkovitom javnom uslugom u zdravstvu, obrazovanju i državnoj administraciji. Za desetke tisuća hrvatskih građana, vlasnička prava i zahtjevi za povrat vlasništva su uskraćeni, a nereformirano sudstvo ostaje značajan problem.