Nagađa se da Rohatinski savjetuje Vladi da prihvati aranžman s MMF-omNa početku pogoršanja gospodarskih uvjeta u Hrvatskoj spominjao se dolazak MMF-a i njhovih milijuna koji bi pomogli Hrvatskoj da lakše prebrodi krizu. Iako su tada ekonomski analitičari bili podijeljeni oko takvog načina izlaska iz krize, političari su donijeli odluku o odbijanju takve pomoći.

Ministar financija Ivan Šuker nekoliko je puta ponovio kako bi dolaskom MMF-a bili prisiljeni provesti neke oštre rezove i reforme, koje i ovako moramo provesti. Isticao je kako bi u tom slučaju bili primorani rezati plaće, mirovine, socijalna davanja, kako bi se uskladili sa MMF-ovim pravilima. On je smatrao da je bolje da to sami napravimo.

Međutim, Hrvatska nije uspjela. I dok naši istočni susjedi, Srbi, koji su prihvatili pomoć MMF-a ovih dana ukidaju izvanredne mjere i mogu se pohvaliti rastom BDP-a, Hrvatska je još uvijek u debelom minusu. Stoga ne iznenađuje promjena mišljenja ekonomskih analitičara koji sada ističu kako bi Hrvatsa prošla puno bolje da je imala pomoć MMF-a.

Kako piše Večernji list, velika je prilika propuštena krajem 2008. godine kada su uvjeti za dobivanje pomoći još bili relativno blagi, a tolerancija prema fiskalnom deficitu veća.

"U zemlji u kojoj kronično nedostaje koherentan makroekonomski okvir i vjerodostojni ciljevi kojih će se kreatori politike pridržavati MMF ima vrlo korisnu prosvjetljujuću i disciplinirajuću ulogu. Elitama se time smanjuje diskrecija u političkom odlučivanju o financijama. Za njih je to neugodno, no na dugi rok za zemlju je dobro. Nevjerojatno je da se još i danas u našoj javnosti MMF doživljava na isti način kao što su ga doživljavali partijski funkcionari osamdesetih. Sve zemlje u okružju odavno doživljavaju MMF praktično i pragmatično, bez toliko strasti. Ako morate napraviti nešto neugodno, bolje je da to napravite s MMF-om nego bez njega. Oni daju dobar okvir, dobar alibi, ali i nešto novca ako zatreba", smatra nezavisni ekonomist Velimir Šonje za Večernji.

Šonje podsjeća i da je MMF u svom posljednjem izvještaju o Hrvatskoj poručio da je rješenje u smanjenju rashoda: plaća, mirovina i socijalnih izdataka, reorganizaciji javnog sektora.

Jedan od glavnih protivnika dolasku MMF-a bio je i guverner HNB-a Željko Rohatinski, no i on je promijenio svoje mišljenje, nakon što je MMF izostavio pritisak na održavanje snažne kuna iz svog izvještaja. Navodno je upravo takav razvoj situacije natjerao guvernera Rohatinskog da pritisne Vladu kako bi zatražili novi aranžman s MMF-om poput onog iz 2003. godine.