U medijima se pojavljuju različita rješenja za problem Ljubljanske bankeDug Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama po slovenskim podacima od 31. prosinca 2009. godine iznosi 178 milijuna eura, a postoje nagađanja da bi u konačnom rješenju pola obveza prema štedišama preuzela Slovenija, a pola Hrvatska, piše u srijedu mariborski dnevni list "Večer".

Postoje špekulacije da će Slovenija i Hrvatska podmiriti po polovicu svote zamrznutih deviza. Ključ za rješenje mogao bi biti u tome da sve nasljednice bivše Jugoslavije preuzmu jamstva nekadašnje jugoslavenske federacije prema starim deviznim štedišama po ključu Međunarodnog međunarodnog fonda (MMF) kojim je sukcesijskim sporazumom iz 2001. određena podjela imovine bivše federacije, a po kojoj je na Sloveniju otpalo 16,3 posto imovine, piše mariborski dnevni list.

Ključ je u činjenici da je za devizne depozite u Jugoslaviji jamčila federacija. I u razgovorima s Londonskim i Pariškim klubom o preuzimanju duga bivše Jugoslavije uvažio se ključ MMF-a u podjeli financijskih obveza prema kreditima korištenim za zajedničke potrebe, odnosno federaciju, rekao je u razgovoru za isti list nekadašnji guverner slovenske centralne banke France Arhar.

Dodao je da je razrez obveza prema štedišama Ljubljanske banke stvar multilateralnih pregovora u budućnosti pod pokroviteljstvom Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu jer iz prirode nekadašnje devizne štednje za koju je jamčile bivša federacija proizlazi da to nije samo problem Slovenije i Hrvatske, pa rješenje mora biti šire u okviru razgovora svih država slijednica.

"Prvi uvjet za to je da dođemo do zaključne bilance Narodne banke Jugoslavije i uvodne bilance Narodne banke Srbije, što se još nije dogodilo iako smo to više puta zahtijevali", rekao je u razgovoru Arhar koji se u ime slovenske vlade kao guverner i kasnije najviše bavio pitanjem sukcesije i pregovora o staroj deviznoj štednji nakon raspada SFRJ.