Rudolf Gabrovec (Dnevnik.si) Visoki slovenski predstavnik za sukcesiju Rudolf Gabrovec u razgovoru za slovenski poslovni dnevnik Finance osvrnuo se na problem stare devizne štednje štediša Ljubljanske banke koji bi se trebao riješiti u sljedeća tri mjeseca. Barem ako je vjerovati dogovoru premijerke Jadranke Kosor i premijera Boruta Pahora.

"Postoji samo jedna država u kojoj je moguće riješiti pitanje hrvatskih štediša, a to je Hrvatska. Pitanje jamstva za deviznu štednju treba riješiti jednom zauvijek u Baselu", rekao je Rudolf Gabrovec.

Iako o samom rješenju pitanja nije mogao govoriti, naglasio je kako i slovenska i hrvatska strana imaju neke zamisli, no pitanje je mogu li se one uskladiti.

"Očekujemo poštivanje sporazuma o sukcesiji. Prije svega radi se o jamstvu bivše SFRJ za deviznu štednju koji ju definira kao sukcesijsko pitanje, te o činjenici da se takvi sporovi rješavaju, pred Bankom za međunarodno poravnanje u Baselu. Nema druge mogućnosti", naglašava Gabrovec.

Dodaje kako stara devizna štednja nije samo bilateralno pitanje između Hrvatske i Slovenije, već se odnosi i na druge države iz bivše Jugoslavije.

"Pet zemalja pravnih sljednica trebale bi predati BIS-u zahtjev za nastavkom pregovora i potražiti medijatora koji će svima odgovarati. U prvom krugu je to bio Hans Maier koji je saslušao stajališta svih zemalja i pokušao ih približiti", pojašnjava.

Ističe kako na prvi pogled Ljubljanska banka, podružnica u Zagrebu i stara devizna štednja nemaju nikakve veze. No, kad se pogleda kakva je operativna sposobnost te podružnice i tko ima jurisdikciju nad njom, onda je odgovor Hrvatska.

"Isto tako, nema dvojbe da je Hrvatska narodna banka još 2000. godine Ljubljanskoj banci Zagreb oduzela operativni račun i da je to zamrznuta banka. I opet smo kod jamstva, kod pitanja tko mora predložiti stečaj za tu banku odnosno podružnicu. Naše je stajalište da je to HNB", uvjeren je Gabrovec i dodaje kako bi bilo logično da Hrvatska s LB Zagreb postupa jednako kao i s Jugobankom u Rijeci, Splitu i Zagrebu. "One su sve bile proglašene nelikvidnima i poslane u likvidaciju, odnosno stečaj", dodaje.

No, za razliku od te banke, LB Zagreb je nešto drugačija. Ta podružnica, pojašnjava Grabovec, djeluje pod jurisdikcijom Hrvatske. Tamo ima svoje nekretnine, obveze i potraživanja a istovremeno nema niti jednog potraživanja prema LJubljanskoj banci iz Ljubljane.

"Novac iz zagrebačke podružnice nikad nije ušao u Ljubljansku banku ni u Sloveniju", ističe.

Na pitanje gdje je onda taj novac, Grabovec odgovara kako je u "aktivi podružnice - njenim potraživanjima prema hrvatskim dužnicima i Narodnoj banci Jugoslavije te poslovnim prostorima".

Ističe kako je 31. prosinca prošle godine LB Zagreb imala 802 milijuna eura potraživanja, a obveze prema štedišama su iznosile 179 milijuna eura. "Zato je normalno predlagati da se obveze tako pokriju. Slovenija se tome ne protivi. S obzirom na to da su na dužničkoj strani isključivo hrvatske tvrtke, cjelokupno pitanje je rješivo u okviru iste jurisdikcije i nije bilateralno pitanje", pojašnjava.

Grabovec kaže kako Nova ljubljanska banka i Ljubljanska banka nisu iste banke. "NLB je osnovana 1994. godine i tada se u Ljubljanskoj banci u Zagrebu nije dogodilo ništa. Nikakva aktiva i nikakva pasiva nisu bile preseljene u Ljubljanu. Ni tad, ni prije toga, ni poslije toga. Bilanca LB Zagreb je bila jednaka kao i prije osnivanja NLB. Jedino se promijenila bilanca Ljubljanske banke Ljubljana, čija je aktiva ušla u NLB", objašnjava genezu cijelog slučaja Grabovec.

Još jednom ponavlja da zbog odluke HNB-a iz 2000. godine LB Zagreb više nije operativna banka, već samo kostrur koji svake godine upisuje kamate na štednju i kredite, ali ništa više.

Činjenicu da HNB upravo zbog nerješenih pitanja stare devizne štednje ne pušta NLB na hrvatsko bankarsko tržište Grabovec ocjenjuje kao hrvatski, a ne slovenski problem.

"Taj je problem Sloveniji nametnut. Neprihvatljivo je da nekoj bankarskoj ustanovi ne dozvoliš ulazak na svoje tržište zbog problema, koji sežu u vrijeme nasljedstva, a ne želiš razgovarati o tim problemima. Slovenija ne očekuje ništa drugo no da se poštuje sporazum o nasljedstvu", zaključio je na kraju Grabovec.