Josip Broz - JoškaList "Die Zeit" o Josipu Brozu Titu, kao i o motivima njegovog unuka i istoimenjaka Josipa Broza - Joška da naslijedi svog djeda piše:

"Josip Broz koga svi zovu Joška, prilično je blijed u licu i u svom zgužvanom, crnom odjelu, izgleda kao neko čije su najbolje godine već prošle. „Borim se za radnike", kaže promuklim glasom. „Oni su robovi i ja ću ih osloboditi", naglašava Joška. Njegov pogled zaustavlja se na jednoj slici u ulju, na kojoj je prikazan čovjek u bijeloj uniformi ukrašenoj svjetlucavim ordenjem. Radi se o slici na kojoj je oslikan jedan moćnik koji pozira kao blagi vladar i djeluje kao filmska zvijezda. Joška Broz želi biti kao on i samo zbog toga je postao političar i predsjednik novoosnovane Komunističke partije u Srbiji. Samo zbog toga sada sjedi sa svojim drugovima u jednoj vili na Dedinju u koju se nedavno uselio. Sa 63 godine on želi naslijediti svog djeda - Josipa Broza poznatijeg kao Tito.

Tito i ostatak svijeta

Do svoje smrti Tito je bio jedan od najuglednijih državnika u svijetu, i ujedno predsjednik Komunističke partije Jugoslavije. U svim službenim uredima u bivšoj Jugoslaviji bila je okačena njegova slika, državna propaganda od njega je - kako piše "Die Zeit" - napravila „Boga". U posjet je primao Nikitu Hruščova, susretao se sa Johnom F. Kennedyem i Williamom Brandtom. Bio je partizanski borac, diktator, ženskaroš. Tito je blistao kao malo koji političar, što se danas teško može zamisliti. Raspolagao je sa 32 vile, živio luksuzno, iako osobno ništa nije posjedovao, niti je nakon smrti ostavio nešto u nasljeđe. Ljeta je provodio na Brijunima gdje su ga često posjećivale filmske zvijezde poput Sofije Loren koja mu je tamo kuhala špagete.

Njegovi podanici mu nisu zamjerali što vodi tako raskošan život. Tek kada je 1991. godine došlo do raspada Jugoslavije, na Tita je odjednom prebačena sva odgovornost. Govorlio se da je narodima Jugoslavije oduzeo identitet i time posijao sjeme za izbijanje rata u kome je u periodu između 1991. i 1995. godine poginulo više od 100 hiljada ljudi.

Joškine vizije

Joška Broz na pitanje kakvu ima viziju u budućnosti Srbije odgovara, da želi ukinuti privatizaciju i osigurati građanima da opet besplatno mogu ići kod liječnika i u školu. Njegov glas djeluje kao glas starog čovjeka koji se nalazi pred svojim posljednjim ispitom. Druge srbijanske stranke ga ignoriraju jer vjeruju da će ga se tako otarasiti. Novinari ga nazivaju smiješnim likom. U Beogradu je do sada bio poznat kao privatni poduzetnik, točnije kao ne baš uspješni gastronom. U Srbiji zapravo nitko ne smatra da Joška ima realnu šansu, ali tko zna, možda se svi varaju. Sljedeći izbori će se održati za dvije godine, ali je Broz već sada siguran da će uzburkati parlament. "Za kandidaturu mi je potrebno još samo nekoliko tisuća potpisa", kaže.

Titov lik

U Zagrebu se Titov lik može vidjeti na brojnim majicama, u Sarajevu čak postoji i jedan bar koji nosi njegovo ime. Netko je čak na tržište iznio i cigarete koje nose Titovo ime. Obitelj Broz je u međuvremenu zaštitila pravo na korištenje imena i potpisa. Svake godine tisuće ljudi na godišnjicu Titove smrti zajedno sa Joškom Brozom posjećuju Titov grob. Da li je ovdje zaista riječ o divljenju Titovim uspjesima? Da li je uistinu kako tvrde neki stariji ljudi, za vrijeme Tita bilo sve bolje, ili je riječ o nostalgiji i divljenju socijalističkoj ikonografiji? Većina bivših jugoslovenskih republika i danas osjeća posljedice rata.

Da bi se shvatilo zašto su mladi Srbi, Hrvati i Bosanci fascinirani Titom, treba porazgovarati sa Farukom Sijarićem, umirovljenim profesorom glazbe iz Sarajeva. Sijarić je predsjednik Saveza društava „Josip Broz Tito" u Bosni i Hercegovini. Bosanko-hercegovački muslimani su za vrijeme bivše Jugoslavije kao manjina bili pod Titovom zaštitom i uvijek su imali pozitivan stav prema ovom diktatoru. Od 2002. godine je u Bosni i Hercegovini formirano 500 društava koja ne rade ništa drugo osim što čuvaju sjećanje na Titov lik i djelo. "Naša putovnica bila je najbolja na svijetu. S njim se moglo putovati i na Istok i na Zapad. I zdravstveni sistem je bio jedan od najboljih, a svaki sin seljaka je mogao postati doktor," kaže Sijarić.

Da li je Jugoslavija bila bolji svijet? Na ovo pitanje žele odgovoriti znanstvenici. Tito je čak i za njih zagonetan, egzotičan, proturječan. Nedavno je na poziv beogradskog Sveučilišta iz cijelog svijeta doputovalo 16 mladih znanstvenika kako bi pokušali ući u "Titov univerzum". Jedinstven stav međutim neće postići, a svoje stavove će objaviti u jednoj knjizi koja se uskoro treba naći na tržištu. Mnogi od njih vjeruju da je cijela Tito-nostalgija rezultat krize. Da li se može naučiti od Tita? Znanstvenici se smiješe. Nitko od njih nije toliko oduševljen Titom kao što je to Joška Broz," piše list "Die Zeit".