PREMIJERKA Jadranka Kosor s prvim čovjekom Ine Zoltánom Áldottom i predsjednikom NO-a Ine Davorom ŠternomProšlotjedno uhićenje glavnog izvršnog direktora Ine Bojana Milkovića moglo bi dodatno zaoštriti ionako napete odnose dvaju velikih dioničara Ine, hrvatske vlade i mađarske naftne kompanije MOL. Kako doznaje Nacional iz izvora bliskih vrhu vladajuće koalicije, hrvatska vlada već ovog tjedna mogla bi donijeti posebnu uredbu ili čak i zakon kojim bi onemogućila daljnje trgovanje dionicama Ine na Zagrebačkoj burzi. Smisao takve mjere je da se spriječi mađarsku naftnu kompaniju MOL da preko fondova registriranih u stranim off shore državama stekne većinski vlasnički udjel u hrvatskoj naftnoj kompaniji. Radi se o dramatičnoj odluci hrvatske vlade koja bi mogla imati ozbiljne posljedice za status hrvatskih pregovora o pridruživanju Europskoj uniji, ali je se može smatrati pokazateljem odlučnosti Vlade da zaštiti tvrtke koje ocijeni strateški važnima za ključne nacionalne interese. Ina je takva tvrtka i upravo to je razlog što se već nekoliko tjedana unutar Vlade razmatraju mogućnosti kako da se spriječi prelazak Ine u većinsko strano vlasništvo. Naime, nakon što je MOL prije nekoliko mjeseci objavio javnu ponudu za kupnju dionica Ine, čime bi faktički postao većinski vlasnik hrvatske naftne kompanije, u hrvatskoj vladi, koja i dalje drži nešto više od 44 posto dionica Ine, taj je potez ocijenjen kao pokušaj neprijateljskog preuzimanja, pa je organiziran neformalni savez domaćih mirovinskih fondova koji su dali kontraponudu i tako barem privremeno spriječili MOL da stekne veću količinu dionica.

IPAK, IAKO JE MOL-ova javna ponuda propala, dionica Ine na domaćem tržištu nastavila se prodavati po iznimno visokoj cijeni, nedavno je dosegnula razinu od 4 tisuće kuna, uglavnom za račun kupaca registriranih u off shore državama. U Vladi sada strahuju kako iza tih fondova stoji MOL. Takvo stjecanje dionica prema hrvatskom zakonu formalno je nelegalno, no da bi transakcije bile poništene, Hrvatska agencija za nadzor financijskog tržišta (HANFA) morala bi dobiti dokaz da su ti fondovi uistinu povezani s MOL-om. HANFA već dulje od mjesec dana pokušava doći do informacija o vlasnicima tih fondova, no u tome ne uspijeva, prije svega zato što se radi o kompleksnoj mreži računa koji vode iz jedne off shore države u drugu. Vjerojatno je to razlog zbog čega je HANFA u ponedjeljak uvela jednotjednu zabranu trgovanja Ininim dionicama na Zagrebačkoj burzi, no pitanje je ima li HANFA mogućnosti da dugoročno spriječi spomenute fondove da kupuju dionice Ine. U Vladi zato strahuju kako bi MOL, uz pomoć tih prijateljskih fondova, uskoro mogao postati većinski vlasnik Ine. Upravo zato, nekoliko premijerkinih bliskih suradnika već dulje vrijeme zagovara rješavanje tog problema putem posebne Vladine uredbe ili zakona kojim bi se dugoročno ograničilo trgovanje dionicama Ine. Njihov prijedlog je da Vlada donese posebnu odredbu kojom se zabranjuje prodaja dionica strateški važnih kompanija tvrtkama s netransparentom vlasničkom strukturom ili da se njihova vlasnička prava privremeno suspendiraju. Slične odredbe na snazi su u Mađarskoj, a donesene su upravo kako bi se tamošnja naftna kompanija MOL zaštitila od utjecaja ruskog Surgutneftegaza, koji drži 21 posto udjela u kompaniji. Rusi su se u više navrata žalili različitim sudskim instancama zbog tog zakona, no na kraju ga je potvrdio i mađarski ustavni sud.

SAD POSTOJE PRIJEDLOZI da slično učini i Hrvatska, a formalnu podlogu za donošenje takve uredbe mogao bi dati i Hrvatski sabor, koji prema Zakonu o privatizaciji Ine ima obvezu praćenja procesa privatizacije nacionalne naftne kompanije. Ipak, hrvatska premijerka Jadranka Kosor zasad je takav plan odbila, prije svega strahujući kako bi on mogao rezultirati novom odgodom završetka pretpristupnih pregovora, što je u ovom trenutku Vladin politički prioritet. Ipak, čini se kako je na promjenu premijerkina stava utjecalo i uhićenje glavnog operativnog direktora Ine Bojana Milkovića. Naime, postoje naznake kako je to tek početak veće i opširnije istrage o poslovanju najveće hrvatske naftne kompanije u posljednjih nekoliko godina, ali i sumnje kako u kaznenim djelima koja mu se stavljaju na teret Milković nije ŽELIMIR ŠIKONJA (desno) zamijenit će Milkovića na mjestu izvršnog direktora za istraživanje i proizvodnju, a mjesto glavnog izvršnog direktora Ine zasad će ostati nepopunjenomogao djelovati sam, nego je morao imati zaštitu nekog od visokopozicioniranih dužnosnika kompanije. Naime, Crosco, koji je svojedobno Milković vodio, Inina je tvrtka kći u čijem su nadzornom odboru uglavnom sjedili članovi Uprave Ine, a i za sve ključne poslovne poteze, kao što su akvizicije drugih tvrtki, Crosco je morao dobiti suglasnost Uprave Ine. Upravo zato, idućih tjedana DORH-ovi istražitelji pokušat će utvrditi je li Milković imao pomagača, a u tom kontekstu ključno će biti utvrditi put novca, odnosno je li on zadržao sva nelegalno stečena sredstva ili je dio preusmjerio prema nekome drugom.

U DORH-u OČEKUJU kako bi se informacije i saznanja dobiveni u istrazi protiv Milkovića mogli pokazati ključnima u rasvjetljavanju navodnih nelegalnosti u poslovanju hrvatske nacionalne naftne kompanije od 2008. godine naovamo, o kojima se često spekuliralo u domaćem tisku, ali koje dosad nisu bile potkrijepljene konkretnim dokazima. To se prije svega odnosi na razdoblje između rujna 2008. i lipnja 2009., kad je Ina u tek nekoliko mjeseci pretrpjela gubitke od 1,5 milijardi kuna na nabavi nafte, te zbog financijskih problema bila prisiljena obustaviti isplatu trošarina prikupljenih prodajom goriva prema državi. Bilo je to neposredno prije nego što je upravljanje kompanijom preuzeo mađarski MOL, a istražitelji u prvom redu žele otkriti jesu li ti gubici bili posljedica isključivo loših poslovnih odluka ili je u njima bilo i nelegalnog djelovanja, odnosno izvlačenja novca iz kompanije. Upravo zato detaljno se analiziraju sve veće transakcije iz tog razdoblja, a očekuje se kako bi važna saznanja o njima istražiteljima mogao dati i Milković, koji je u nekima i osobno sudjelovao. Takav je primjerice slučaj kupnje mađarske tvrtke Drill-Trans iz Nagykanizse za dvadesetak milijuna američkih dolara početkom 2009. godine. Radi se o prijevozničkoj tvrtki koja je bila dugogodišnji kooperant Rotary Drillinga, MOL-ove servisne kompanije profila sličnog Croscu, koji je Crosco kupio još krajem 2007. Za kupnju Drill-Transa, Crosco, odnosno Ina morala je dokapitalizirati Rotary, a cijeli posao je vodio upravo Milković, uz podršku tadašnjeg predsjednika Nadzornog odbora Crosca i člana Uprave Ine Zalána Bácsa. Dokapitalizaciju je odobrila i Uprava Ine, pa je tvrtka i kupljena, unatoč tome što je u to vrijeme Ina bila u katastrofalnom financijskom stanju, uz dugove koji su premašivali milijardu kuna, a nekoliko mjeseci kasnije Milković je unaprijeđen na poziciju glavnog izvršnog direktora Ine. DORH-ove istražitelje sada zanima je li ta transakcija bila poslovno opravdana i ispravna ili je i u njoj bilo ilegalnih isplata mita, kao što je navodno bilo u slučaju obnove Croscovih naftnih platformi, što je temeljno kazneno djelo koje se Milkoviću stavlja na teret. Uostalom, utvrdi li se da je Milković u slučaju obnove naftnih platformi uistinu primao mito, može se očekivati da će i sama Ina biti zainteresirana da provede internu reviziju svih poslova na kojima je Milković radio posljednjih godina, kako bi se eliminirale sve sumnje u nelegalnosti u poslovanju.

STOGA JE LOGIČAN ZAKLJUČAK kako bi glavni operativni direktor kompanije istražiteljima mogao detaljno opisati Inino poslovanje u tom razdoblju, no to će prije svega ovisiti o tome kako će se Milković braniti, odnosno hoće li ustrajati na vlastitoj nevinosti ili će se odlučiti za nagodbu s tužiteljima, pa možda čak i status pokajnika. U takvim okolnostima razumljiva je želja hrvatske vlade da, barem do završetka istrage, spriječi bilo kakve značajnije promjene u vlasničkoj strukturi kompanije, osobito one koje bi rezultirale time da jedna strana postane većinski vlasnik. Također, Milkovićevu smjenu, ali i odluku o donošenju posebne Vladine BIVŠI ČELNICI KOMPANIJE Zalán Bács bio je predsjednik NO-a Crosca i član Uprave Ine u vrijeme sporne dokapitalizacije tvrtke Rotaryuredbe o Ini treba promatrati i u kontekstu sukoba oko upravljačkih odnosa koji su sve jače izraženi u kompaniji proteklih mjeseci. Naime, otkako su prije mjesec dana Niko Dalić, Davor Mayer i Ivan Krešić imenovani za nove hrvatske članove uprave, u više navrata su došli u nesuglasice s mađarskim kolegama. Najveći dosadašnji sukob dogodio se upravo nakon što su Dalić, Mayer i Krešić tražili da im se odobri prisustvovanje sastancima odbora direktora, koji je vodio Milković. Njih trojica tvrdili su kako je to nužno jer je upravo odbor direktora tijelo koje donosi konkretne operativne odluke u vođenju kompanije za koje su oni kao članovi uprave odgovorni, no Mađari su se tome protivili, tvrdeći kako je to miješanje funkcija protivno statutu kompanije.

NA KRAJU JE HRVATSKI zahtjev na Upravi odbijen preglasavanjem, što znači da je Zoltán Áldott kao predsjednik Uprave morao upotrijebiti svoj ”dvostruki glas”, a zbog cijelog slučaja je u pismu prosvjedovao i jedan od članova Nadzornog odbora tvrtke Damir Vanđelić. U neslužbenim informacijama unutar kompanije moglo se doznati kako je uzrok cijelog sukoba bila borba za nadzor nad odborom direktora koji je ustvari ključno tijelo za operativno upravljanje tvrtkom, a koje je do tada u potpunosti pod svojom kontrolom držao MOL. Ključna osoba u tome navodno je bio upravo Milković, koji je prošle godine navodno u više navrata bio glavni zagovornik pojedinih inicijativa koje su ocijenjene kao povoljne za mađarsku kompaniju, od ideja da se MOL-u proda pola Ininih polja u Siriji za 200 milijuna dolara, što je deseterostruko manje od njihove vrijednosti, do nedavnih razgovora o mogućnosti da Ina kupi jedno od dva MOL-ova nalazišta u Sibiru. U MOLu su takve optužbe odbijali, tvrdeći kako je Milković odabran uz suglasnost hrvatske vlade, te kako je bio odabran isključivo na temelju svojih stručnih sposobnosti. Bez obzira na to koja od ove dvije verzije bila točna, nepobitno je da će se nakon odlaska Milkovića odnosi u vrhu Ine promijeniti. Prva naznaka toga bio je i dramatični prošlotjedni sastanak Nadzornog odbora kompanije, na kojem je Milković razriješen dužnosti. Iako su mađarski članovi Nadzornog odbora imali svog kandidata, na kraju je odlučeno da Milkovića zamijeni Želimir Šikonja, direktor Inina sektora istraživanja nafte i plina za jugoistočnu Europu. Ipak, Šikonja će Milkovića zamijeniti samo na mjestu izvršnog direktora za Istraživanje i proizvodnju, a funkcija glavnog izvršnog direktora zasad će ostati nepopunjena.

I IZ TE ČINJENICE može se nazrijeti kako trenutačno ne postoji suglasnost između dvoje velikih dioničara oko imenovanja ključnih upravljačkih kadrova u tvrtki. Olakotna okolnost svakako je to što Ina posluje vrlo dobro, te bi prema prognozama neovisnih analitičara ove godine mogla imati i višestruko veću dobit nego lani. DORH-ova istraga mogla bi se pokazati i kao dobra stvar za kompaniju, barem u smislu davanja konačnih odgovora na sumnje koje postoje već godinama. Uz takvu rasvijetljenu prošlost kompanije će svakako moći mirnije i uspješnije raditi na budućem poslovnom razvoju.