Momčilo Perišić (arhiva)Haaško tužiteljstvo zatražilo je u utorak od sudskog vijeća Haaškoga suda da proglasi krivim i izrekne kaznu doživotnoga zatvora bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću za njegovu ulogu u pokolju u Srebrenici, opsadi i teroru civila u Sarajevu i raketiranju Zagreba.

"Tražimo da izreknete kaznu doživotnoga zatvora", kazao je Mark Harmon na kraju završnih riječi podsjećajući sudsko vijeće da je u više presuda na Haaškom sudu u ta tri slučaja utvrđeno da se radi o teškim zločinima.

Tužitelji su u završnim riječima opisali osobu koja je iz pozadine osigurala logističke i materijalne pretpostavke za etničko čišćenje i zločine koje su provele snage bosanskih i hrvatskih Srba u BiH i Hrvatskoj. On je bio jedna od najvažnijih osoba u SR Jugoslaviji koje su provodile državnu politiku potpore snagama bosanskih i hrvatskih Srba iako su znali kakve su im namjere prema nesrpskom stanovništvu u BiH i Hrvatskoj, poručili su tužitelji koji su ga opisali kao "ratnika iz sjene" koji se skrivao iza tvrdnji službenog Beograda da SRJ nije sudjelovala u sukobu.

Zločini nad nesrbima u Srebrenici, Sarajevu i Zagrebu bili su "predvidljiva posljedica" nasilne državne politike, čije su kolateralne žrtve bile stotine tisuća nedužnih civila, kazao je tužitelj Mark Harmon podsjetivši da je kreator te politike bio predsjednik Srbije Slobodan Milošević, a da ju je provodio Vrhovni savjet obrane SRJ. Vojska Jugoslavije, čiji je načelnik generalštaba bio Perišić, na temelju odobrenja Vrhovnog savjeta obrane koje je Perišić sam tražio naoružavala je bosanske i hrvatske Srbe i sudjelovala je u etničkom čišćenju nesrba, poručio je. Tužitelji smatraju da su Vojska Jugoslavije te snage bosanskih i hrvatskih Srba bile jedna oružana sila nad kojom je general Perišić imao efektivnu kontrolu. Perišić je osobno osnovao tzv. kadrovske centre preko kojih je upućivao oficire Vojske Jugoslavije u sastav snaga bosanskih i hrvatskih Srba, a preko njih su uređivani status i prava oficira VJ njihove plaće i pravo na mirovine i stanove. Sam Perišić na sjednici VSO 1994. godine, kazao je kako je na službi u VRS i SVK bilo 4.173 oficira i drugog osoblja, podsjetili su tužitelji citirajući zapisnike sjednica s kojih je skinuta oznaka tajnosti.

Generala Perišića optužnica tereti u 13 točaka za pomaganje i podržavanje zločina nad civilima u BiH i Hrvatskoj od čega se četiri točke odnose na raketiranje Zagreba. Optužen je i za propuste u kažnjavanju počinitelja. Tužiteljstvo ga tereti da je pomagao i podržavao snage koje su izvršile masakr tisuća muslimanskih muškaraca u Srebrenici u srpnju 1995., da je pomagao dvogodišnji topnički i snajperski teror stanovnika Sarajeva u kojem su ubijene i ranjene tisuće civila, kao i raketiranje Zagreba višecjevnim raketnim bacačem Orkan 2. i 3. svibnja 1995. u kojima je poginulo najmanje sedam, a ranjeno je najmanje 194 civila.

Suđenje je započelo u listopadu 2008., a Perišić se dobrovoljno predao 2005. godine. Do početka suđenja bio je na privremenoj slobodi.