Foto: ReutersFinci u nedjelju biraju novi parlament koji će, ostvare li se predizborne ankete, snažnije skrenuti udesno, zahvaljujući uzletu euroskeptične stranke koja je birače privukla populističkim temama protiv useljenika i financijske pomoći za prezadužene članice Europske unije.

Nacionalna koalicija, konzervativna članica sadašnje vladajuće koalicije, trebala bi dobiti najviše glasova, 21,2 posto. Tu stranku vodi ministar financija Jyrki Katainen o kojemu se govori kao o budućem premijeru.

Stranka Centra, koju vodi premijerka Mari Kiviniemi, trebala bi dobiti 18,6 posto glasova, piše AFP .

S njome su gotovo izjednačeni oporbeni socijaldemokrati kojima ankete predviđaju 18 posto.

Tri dana do izbora ankete su pokazale da bi protuuseljenička, euroskeptična i populistička stranka desnice Pravi Finci trebala osvojiti 15,4 posto glasova. Uspije li to ostvariti, dobit će 37 zastupnika u parlamentu od 200, a u sadašnjem ih sazivu ima šest.

Analitičari očekuju da će sadašnja koalicija, u kojoj je još i manjinska švedska stranka, zadržati vlast.

Međutim, novi bi parlament trebao biti desniji jer su državljani Finske sve nezadovoljniji sudjelovanjem u paketu europske pomoći za posrnule članice Unije kao što su Grčka, Irska te najnovija Portugal.

"Građani jednostavno kažu: pogrešno je pomagati Portugalu, Grčkoj..., trebali bismo ih jednostavno pustiti da odu u stečaj", komentirao je analitičar Martti Salmi rezultate anketa, prenosi Reuters.

Pravim Fincima, kojima je na čelu Timo Soini, predbacuju ksenofobiju, populizam i neiskustvo. Neki od njihovih kandidata članovi su ultranacionalističkog radikalnijeg pokreta Suomen Sisu.

Njihovo je izborno geslo "Prvo Finci", no društvenogospodarska politika koju nude bliža je ljevici. Uspjeli su privući šaroliko biračko tijelo, što će im otežati održavanje izbornih obećanja ako uđu u vladu.

Analitičari vjeruju da će uz članove manjinske švedske stranke biti ipak sastavljena vlada bez Pravih Finaca.

No Pravi Finci popularnost su stekli nauštrb socijaldemokrata, koji gube na popularnosti jer se "radničkoj klasi čini da ih je SDP izdao", objašnjava politologinja Ilkka Ruostetsaari.

Predsjednica socijalista Jutta Urpilainen nije uspjela pridobiti širu javnost iako je od Pravih Finaca preuzela skeptičnije stajalište prema useljenicima i financijskoj pomoći posrnulim članicama EU.

Europska politika, preciznije novčana pomoć posrnulim članicama EU, bila je u središtu izborne kampanje.

Premijerka Kivinimei i stručnjaci upozoravali su birače neka dobro razmisle, jer bi blokiranje zajmova za prezadužene članice moglo potaknuti novu financijsku krizu koja bi pogodila i Finsku.

Finska, zemlja od pet milijuna ljudi, u 2010. godini ostvarila je gospodarski rast na razini 3,1 posto, uz nezaposlenost od 8,4 posto.

S druge strane, stručnjaci ističu da, uspije li vladajuća koalicija zadržati vlast, ona mora povesti više računa o nezadovoljstvu naroda.