EUROPSKI KONTAKTI Premijerka Jadranka Kosor prošlog tjedna u Zagrebu s poljskim predjsednikom Donaldom Tuskom: Poljska se snažno angažirala da se hrvatski pregovori završeHrvatska vlada neslužbeno je pristala ispuniti posljednja dva zahtjeva koji su ovih dana upućeni iz Bruxellesa: prvo, predložit će da Europska unija i nakon završetka pregovora produži monitoring nad Hrvatskom i tako nastavi provjeravati ispunjavaju li se preuzete obveze, i drugo, Vlada će uskoro javno objaviti da Republika Hrvatska, kad postane članica Europske unije, neće otežavati ulazak zemalja jugoistočne Europe u EU, doznao je Nacional od jednog od vodećih diplomata u Ministarstvu vanjskih poslova.

FRANCUSKA JE VLADA u pozadini zahtjeva za monitoringom, kao posljednjim neslužbenim uvjetom za završetak pregovora u lipnju, i hrvatske vlasti u diskreciji su pristale ispuniti i taj zahtjev. Snažno su se angažirali i Nijemci i Amerikanci, baš kao i dvije države srednje razine utjecaja – Mađarska i Poljska. No da nije uslijedio pritisak iz Berlina i Pariza, pregovori bi se odužili, a monitoring se ne bi spominjao. U ponedjeljak oko podneva Nacional je iz Ministarstva vanjskih poslova dobio eksplicitnu potvrdu te vijesti: “Zašto ne? Monitoring je potpuno normalan zahtjev, koji se na neki način permanentno primjenjuje na sve članice Europske unije, kako ne bi zapustile svoje obveze. Ne radi se isključivo o Bugarskoj i Rumunjskoj, jer su u posljednje vrijeme zbog pojedinih odluka pod prismotrom bile i Francuska, Mađarska i još neke države, pa ne vidim čega se odričemo ako pristanemo na monitoring idućih godinu ili dvije”, rezolutno je objašnjavao utjecajni diplomat.

IZ BRUXELLESA JE u ponedjeljak došla još jedna također neformalna, ali iznimno važna informacija. Po svemu sudeći, predstavnici Europske komisije koji su nedavno boravili u Zagrebu kako bi provjerili u kojoj mjeri ovdašnja administracija provodi izmjene u ključnom poglavlju 23 - Pravosuđe - sastavili su neočekivano pozitivan izvještaj. Ako su točne informacije kojima barata Ministarstvo vanjskih poslova, pregovori su, figurativno rečeno, zaista ušli u posljednje metre. Europska komisija zadovoljna je načinom na koji je hrvatsko zakonodavstvo riješilo izbor sudaca, a kad je u pitanju izbor članova Državnog sudbenog vijeća, također je procijenjeno da je manje upletanje politike. Iako se očekuje da će predstavnici Europske komisije i ubuduće pozorno pratiti praksu izbora članova DSV-a, čini se da je i to značajno pitanje uglavnom stavljeno ad acta. Ne dogodi li se, dakle, nekakav u ovom trenutku doista nepredviđeni incident, u Bruxellesu su napravili plan koji konkretno opisuje kada će završiti pregovori. Pukom koincidencijom bit će to na dvadesetu godišnjicu 25. lipnja 1991., kad je Republika Hrvatska objavila raskid veza s Jugoslavijom i stvaranje samostalne države. Prema podacima kojima raspolaže hrvatska diplomacija, ovako izgleda hodogram lipanjskih događanja i tri dana koji su ključni za Republiku Hrvatsku: Međuvladina konferencija održat će se u utorak 22. lipnja i toga dana Hrvatska bi trebala zatvoriti sva preostala poglavlja, prije svega Pravosuđe i temeljna prava te Tržišno natjecanje. Kako stvari stoje, vjerojatno neće biti problema. Zatim se iduća dva dana, 23. i 24. lipnja, u Bruxellesu održava sastanak na vrhu Europske unije na kojem će se okupiti svih 27 europskih premijera, odnosno predsjednika, među kojima i troje najutjecajnijih političara Unije, Angela Merkel, Nicolas Sarkozy i David Cameron, i tada će Hrvatska i službeno završiti pregovore i počinje faza pripreme i izrada pristupnog ugovora. U slučaju Hrvatske monitoring svih privremeno zatvorenih poglavlja trajat će za vrijeme procesa ratifikacije, što znači da se otvara mogućnost da bi taj proces mogao potrajati znatno dulje nego minimalnih godinu dana, jer bi tijekom ratifikacije svaka zemlja članica koja ima još nekakve rezerve mogla provjeravati ispunjavanje mjerila za zatvaranje određenih poglavlja. Prema dobro informiranim diplomatskim krugovima, monitoring kao dodatni uvjet Hrvatskoj omogućava lipanjski završetak pregovora, potom slijedi potpisivanje pristupnog ugovoru u listopadu ili studenome te referendum u prosincu. Za proces ratifikacije pristupnog ugovora u 27 zemalja članica ostale bi cijela 2012., a eventualno čak i 2013. godina, jer lako je moguće da ratifikacija potraje dvadesetak mjeseci. U tom slučaju rezultat bi bilo članstvo Hrvatske u Europskoj uniji od 1. siječnja 2014. godine.

SADA JE NA POTEZU vlada Jadranke Kosor koja se treba javno obvezati na ta dva europska NICOLAS SARKOZY I ANGELA MERKEL Francuska i Njemačka najviše su se angažirale na privođenju hrvatskih pregovora krajuprijedloga. U načelu u novim zahtjevima nema ničega spornog i oni ni na koji način ne kompromitiraju Republiku Hrvatsku. Riječ je o svojevrsnom političkom osiguraču, kojim se Europska unija želi zaštititi od mogućnosti da ova ili iduća hrvatska vlada odustane od reformi pravosuđa, ali i dobrosusjedske politike, koja je jedan od prioriteta europske politike. Nedavno je Štefan Füle, europski povjerenik za proširenje, decidirano izjavio da monitoring nije trajan nego će trajati do ulaska Hrvatske u EU. Füle je tako dao do znanja da je Hrvatska u boljem položaju od Rumunjske i Bugarske, koje su i dalje nadzirane, iako su već četvrtu godinu u Uniji. Činjenica je da je hrvatsko pravosuđe i dalje upitne kvalitete i nitko ne tvrdi da će završetak pregovora značiti da su riješeni svi problemi. To priznaje i hrvatska vlada, koja je spremna zatražiti monitoring i tako se riješiti još jedne prepreke. U sličnom je kontekstu i zahtjev da Hrvatska javno obeća da zbog neriješenih bilateralnih sporova neće onemogućavati ulazak zemalja iz regije u Europsku uniju. Zato što Sloveniji nije postavljen takav kriterij, upravo je Hrvatska morala punih godinu dana izdržati blokadu pregovora i Europska komisija se pokušava zaštititi od sličnih scenarija. Hrvatska nije riješila pogranična pitanja sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom i u Bruxellesu se žele osigurati od toga da, primjerice, Zagreb stopira pregovore sa Srbijom zbog nekoliko ada na Dunavu.

KAKO NE BI IZGLEDALO da iz Bruxellesa neprekidno stižu novi uvjeti, posao je odradila tiha diplomacija i u Zagreb je upućen prijedlog prema kojem će hrvatska strana inicirati objavljivanje tih uvjeta. Na taj način dodatno će se poboljšati kredibilitet Vlade, koja će pokazati kako je spremna potencirati otvorena pitanja i ići dalje nego se to traži od nje. Iznimno pozitivnu ulogu odigrale su i vodeće oporbene stranke. Vesna Pusić je prije mjesec dana inicirala zajedničku akciju opozicije i Vlade, kako bi se europski dužnosnici uvjerili da omoguće završetak pregovora u lipnju. Premda je bilo razmišljanja da se radi o političkoj samopromociji, Vesna Pusić je u Njemačkoj, Nizozemskoj i još nekim državama obavila važan posao u lobiranju za Hrvatsku. Prošlog tjedna i Željko Jovanović, SDP-ov predsjednik Antikorupcijskog vijeća, sastao se s Horiom Georgescuom, stručnjakom Europske komisije za pravosuđe, koji je u Zagrebu pripremao izvještaj o napretku Hrvatske u pitanjima u vezi sa sukobom interesa. Jovanović je poznat kao žestoki kritičar HDZ-ove vlade, ali i on je u razgovorima s Georgescuom ustvrdio kako je uspostavljen bolji okvir za sprečavanje sukoba interesa i borbu s korupcijom i sugerirao da se pregovori završe u lipnju.

VESNA PUSIĆ obavila je važan posao za završetak pregovora svojom turnejom po Nizozemskoj, Njemačkoj i drugim zemljamaOPOZICIJSKI PREDSTAVNICI također su u više situacija jasno istaknuli da će, ako pobijede na sljedećim parlamentarnim izborima, poštovati sve preuzete obveze. Na političkoj sceni postignut je konsenzus o završetku pregovora i nema ni jedne relevantne stranke koja se protivi ulasku u Europsku uniju. Završetak hrvatskih pregovora treba gledati i u okviru politike Europske unije prema Balkanu. Još početkom proljeća u europskoj diplomaciji pojavila se ideja o odgodi završetka pregovora s Hrvatskom za kraj ove godine, kada bi EU trebao otvoriti pregovore sa Srbijom. Srećom, taj neformalni plan nije dugo trajao, u prvom redu zato što nitko ne zna kako će se razvijati političke prilike u Srbiji, u kojoj poprilične izglede za dolazak na vlast imaju nacionalističke stranke. Stoga je lipanjski završetak pregovora s Hrvatskom ujedno i poruka upućena Beogradu, kako uz ispunjavanje zadanih kriterija i oni mogu računati da će jednom postati dio Europske unije. To se odnosi i na Makedoniju i Crnu Goru, a u prilično dalekoj perspektivi i na Bosnu i Hercegovinu, koja je trenutačno izrazito disfunkcionalna država. Hrvatska je sada zaista blizu kraju pregovora, ali punopravno članstvo u Europskoj uniji još uvijek je dosta daleko. Ipak, nakon osam godina pregovora i ovakav scenarij djeluje pozitivno, pemda nije isključeno da se i za vrijeme ratifikacija otvori poneki novi problem. Ali u idućih mjesec dana Vlada će se morati koncentrirati na zatvaranje preostalih poglavlja, kao i na ispunjenje dvaju dodatnih, neformalnih uvjeta koje je postavio Bruxelles.