12.05.2011. / 14:33
Istraživanje BSA: 54 posto programa na računalima u Hrvatskoj je nelicencirano
Komercijalna vrijednost nelicenciranog softvera u Hrvatskoj u 2010. godini dosegla je 389 milijuna kuna, a stopa softverskog piratstva stagnira na 54% već četvrtu godinu
Božena Vrbanić, Željko Topić, Andrej Matijević i Krešimir SikavicaKomercijalna vrijednost nelicenciranih računalnih programa instaliranih na osobna računala u Hrvatskoj u 2010. godini iznosi 389 milijuna kuna, a 54% računalnih programa je nelicencirano. Ovo su neki od zaključaka Globalne studije udruženja Business Software Alliance (BSA) o stopama programskog piratstva za 2010. godinu, koja istražuje stope piratstva na računalnim programima diljem svijeta.
Ovo je osma Globalna studija o stopama programskog piratstva koju BSA provodi u suradnji s vodećom tvrtkom za istraživanje tržišta IDC, korištenjem metodologije koja uključuje 182 odvojena unosa podataka za 116 zemalja i regija diljem svijeta. Ovogodišnja studija uključuje i jednu novost: ispitivanje javnog mnijenja računalnih korisnika o ključnim društvenim stajalištima i postupcima povezanim s programskim piratstvom, koje je proveo Ipsos Public Affairs.
"ICT sektor, koji značajno sudjeluje u stopi BDP-a, još je u teškim problemima, mnogo je tvrtki koje su ugašene ili posluju s velikim poteškoćama," rekao je Andrej Matijević, glasnogovornik udruženja BSA u Hrvatskoj, te dodao: "Smanjenje stope piratstva izravno utječe na lokalno gospodarstvo i trebalo bi biti jedan od strateških ciljeva hrvatske gospodarske politike. Stopa piratstva odražava razvojni potencijal hrvatskog društva, koji je značajno niži u odnosu na zemlje članice EU. Hrvatska je u završnoj fazi pregovora s Europskom Unijom, a stanje u hrvatskom gospodarstvu je daleko od zadovoljavajućeg. Ukoliko u Europsku Uniju uđemo s nerazvijenim gospodarstvom, uz stare čekaju nas i novi problemi."
BSA u Hrvatskoj nastavit će s aktivnostima usmjerenim na promicanje i zaštitu prava intelektualnog vlasništva. Za naredno razdoblje BSA najavljuje nove edukacijske kampanje kojima se promiču inovativnost, kibernetička sigurnost i upravljanje softverskom imovinom. BSA također nastavlja s pravnim postupcima po prijavama slučajeva softverskog piratstva koje redovito zaprima. Prijave protiv pravnih osoba koje koriste ili distribuiraju nelicencirani računalni softver članova BSA redovito se upućuju na postupanje nadležnim tijelima - Državnom inspektoratu ili policiji.
Globalno ispitivanje javnog mnijenja koje je proveo Ipsos Public Affairs pokazuje čvrstu podršku korisnika pravu na intelektualno vlasništvo, tijekom kojeg je 7 od 10 sugovornika podržalo plaćanje inovatorima za njihove proizvode kako bi se ostvario daljnji tehnološki napredak. Neobična je činjenica da najjaču podršku pravima na intelektualno vlasništvo pružaju tržišta s visokim stopama piratstva.
Ispitivanje također otkriva kako korisnici licencirani softver drže boljim od piratskog, jer se podrazumijeva da je sigurniji i pouzdaniji. Ipak, problem je što mnogi korisnici ne razumiju jesu li "uobičajeni" načini nabavke i korištenja softvera, kao što su npr. kupovina jedne licence i i instalacija na više računala, ili preuzimanje računalnih programa putem P2P mreža - legalni ili ne.
"Studija koju danas predstavljamo pokazuje: dok piratstvo prijeti globalnoj ekonomiji, ljudi razumiju i poštuju vrijednost intelektualnog vlasništva, posebno njegovu ulogu u pokretanju gospodarskog rasta," rekao je Robert Holleyman, predsjednik i glavni izvršni direktor BSA. "Softverska krađa nastavlja gušiti IT inovacije, otvaranja novih radnih mjesta i gospodarski rast diljem svijeta. Naše izvješće jasno pokazuje važnost edukacije tvrtki, vladinih dužnosnika i krajnjih korisnika o rizicima krađe softvera - i što mogu učiniti da ga spriječe."
- Komercijalna vrijednost nelicenciranog softvera u regiji Srednje i Istočne Europe iznosi 5,5 milijardi američkih dolara. Globalno, vrijednost nelicenciranog softvera porasla je do rekordnih 59 mlrd. USD, što je gotovo dvostruko više no u prvoj provedenoj studiji 2003. godine.
- Polovica od 116 zemalja koje je obuhvatila studija ima stopu piratstva od 62% ili višu, dok je globalna stopa piratstva 42%.
- Od ukupno 24 zemlje regije Srednje i Istočne Europe (CEE), Hrvatska ima 6. najnižu stopu piratstva; međutim, uspoređujemo li rezultat u okviru Europske unije, kojoj uskoro pristupamo, Hrvatska ima 7. najvišu stopu
- Pad gubitaka IT industrije u zadnje dvije godine još uvijek nije značajan - komercijalna vrijednost nelicenciranog softvera u Hrvatskoj viša je za 13% u odnosu na 2006.
-Nerazvijena tržišta su pokretačka snaga softverskog piratstva. Stope piratstva u nerazvijenim zemljama su 2,5 puta više od onih u razvijenom svijetu, a komercijalna vrijednost piratiziranog softvera (31,9 mlrd USD) iznosi više od polovice ukupnog globalnog iznosa.
- Najčešći način piratizacije softvera jest kupovina jedne kopije i potom instalacija na više računala.
Vezane vijesti
Google između dvije vatre
Google je prošle godine iz svojih raznovrsnih ponuda na internetu obrisao više od pet milijuna sadržaja, internetskih stranica i adresa. Mjesečno ova… Više
- Svjetski dan intelektualnog vlasništva
- Brin: Google nikad ne bi uspio da je tada postojao Facebook
- Porazni nadzor softverskih licenci može smanjiti piratstvo u Hrvatskoj
Komentari
Ovaj članak nema komentara.
Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.
Najnovije
-
05.07.2012. / 10:38
Hrvatski gospodarstvenici u pohodu na rusko tržište
-
29.06.2012. / 16:26
Šokantna i provokativna modna predstava
-
29.06.2012. / 16:20
'Nakon pravomoćne presude moći ćemo razgovarati o Čačiću'
-
29.06.2012. / 16:09
Uživajte u sekundu dužem vikendu