12.05.2011. / 14:33

Autor: Nacional.hr

Istraživanje BSA: 54 posto programa na računalima u Hrvatskoj je nelicencirano

Komercijalna vrijednost nelicenciranog softvera u Hrvatskoj u 2010. godini dosegla je 389 milijuna kuna, a stopa softverskog piratstva stagnira na 54% već četvrtu godinu

Božena Vrbanić, Željko Topić, Andrej Matijević i Krešimir SikavicaBožena Vrbanić, Željko Topić, Andrej Matijević i Krešimir SikavicaKomercijalna vrijednost nelicenciranih računalnih programa instaliranih na osobna računala u Hrvatskoj u 2010. godini iznosi 389 milijuna kuna, a 54% računalnih programa je nelicencirano. Ovo su neki od zaključaka Globalne studije udruženja Business Software Alliance (BSA) o stopama programskog piratstva za 2010. godinu, koja istražuje stope piratstva na računalnim programima diljem svijeta.

Ovo je osma Globalna studija o stopama programskog piratstva koju BSA provodi u suradnji s vodećom tvrtkom za istraživanje tržišta IDC, korištenjem metodologije koja uključuje 182 odvojena unosa podataka za 116 zemalja i regija diljem svijeta. Ovogodišnja studija uključuje i jednu novost: ispitivanje javnog mnijenja računalnih korisnika o ključnim društvenim stajalištima i postupcima povezanim s programskim piratstvom, koje je proveo Ipsos Public Affairs.

"ICT sektor, koji značajno sudjeluje u stopi BDP-a, još je u teškim problemima, mnogo je tvrtki koje su ugašene ili posluju s velikim poteškoćama," rekao je Andrej Matijević, glasnogovornik udruženja BSA u Hrvatskoj, te dodao: "Smanjenje stope piratstva izravno utječe na lokalno gospodarstvo i trebalo bi biti jedan od strateških ciljeva hrvatske gospodarske politike. Stopa piratstva odražava razvojni potencijal hrvatskog društva, koji je značajno niži u odnosu na zemlje članice EU. Hrvatska je u završnoj fazi pregovora s Europskom Unijom, a stanje u hrvatskom gospodarstvu je daleko od zadovoljavajućeg. Ukoliko u Europsku Uniju uđemo s nerazvijenim gospodarstvom, uz stare čekaju nas i novi problemi."

BSA u Hrvatskoj nastavit će s aktivnostima usmjerenim na promicanje i zaštitu prava intelektualnog vlasništva. Za naredno razdoblje BSA najavljuje nove edukacijske kampanje kojima se promiču inovativnost, kibernetička sigurnost i upravljanje softverskom imovinom. BSA također nastavlja s pravnim postupcima po prijavama slučajeva softverskog piratstva koje redovito zaprima. Prijave protiv pravnih osoba koje koriste ili distribuiraju nelicencirani računalni softver članova BSA redovito se upućuju na postupanje nadležnim tijelima - Državnom inspektoratu ili policiji.

Globalno ispitivanje javnog mnijenja koje je proveo Ipsos Public Affairs pokazuje čvrstu podršku korisnika pravu na intelektualno vlasništvo, tijekom kojeg je 7 od 10 sugovornika podržalo plaćanje inovatorima za njihove proizvode kako bi se ostvario daljnji tehnološki napredak. Neobična je činjenica da najjaču podršku pravima na intelektualno vlasništvo pružaju tržišta s visokim stopama piratstva.

Ispitivanje također otkriva kako korisnici licencirani softver drže boljim od piratskog, jer se podrazumijeva da je sigurniji i pouzdaniji. Ipak, problem je što mnogi korisnici ne razumiju jesu li "uobičajeni" načini nabavke i korištenja softvera, kao što su npr. kupovina jedne licence i i instalacija na više računala, ili preuzimanje računalnih programa putem P2P mreža - legalni ili ne.

"Studija koju danas predstavljamo pokazuje: dok piratstvo prijeti globalnoj ekonomiji, ljudi razumiju i poštuju vrijednost intelektualnog vlasništva, posebno njegovu ulogu u pokretanju gospodarskog rasta," rekao je Robert Holleyman, predsjednik i glavni izvršni direktor BSA. "Softverska krađa nastavlja gušiti IT inovacije, otvaranja novih radnih mjesta i gospodarski rast diljem svijeta. Naše izvješće jasno pokazuje važnost edukacije tvrtki, vladinih dužnosnika i krajnjih korisnika o rizicima krađe softvera - i što mogu učiniti da ga spriječe."

Bitne značajke studije:
- Komercijalna vrijednost nelicenciranog softvera u regiji Srednje i Istočne Europe iznosi 5,5 milijardi američkih dolara. Globalno, vrijednost nelicenciranog softvera porasla je do rekordnih 59 mlrd. USD, što je gotovo dvostruko više no u prvoj provedenoj studiji 2003. godine.
- Polovica od 116 zemalja koje je obuhvatila studija ima stopu piratstva od 62% ili višu, dok je globalna stopa piratstva 42%.
- Od ukupno 24 zemlje regije Srednje i Istočne Europe (CEE), Hrvatska ima 6. najnižu stopu piratstva; međutim, uspoređujemo li rezultat u okviru Europske unije, kojoj uskoro pristupamo, Hrvatska ima 7. najvišu stopu
- Pad gubitaka IT industrije u zadnje dvije godine još uvijek nije značajan - komercijalna vrijednost nelicenciranog softvera u Hrvatskoj viša je za 13% u odnosu na 2006.
-Nerazvijena tržišta su pokretačka snaga softverskog piratstva. Stope piratstva u nerazvijenim zemljama su 2,5 puta više od onih u razvijenom svijetu, a komercijalna vrijednost piratiziranog softvera (31,9 mlrd USD) iznosi više od polovice ukupnog globalnog iznosa.
- Najčešći način piratizacije softvera jest kupovina jedne kopije i potom instalacija na više računala.

Vezane vijesti

Google između dvije vatre

Google između dvije vatre

Google je prošle godine iz svojih raznovrsnih ponuda na internetu obrisao više od pet milijuna sadržaja, internetskih stranica i adresa. Mjesečno ova… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika