Objavljeno u Nacionalu br. 422, 2003-12-16

Autor: Vladimir Nišević

HRVATSKA U NOVOM NAFTOVODNOM PROJEKTU

Tajni naftovod za Omišalj zaobilazi Crkvu i zelene

Hrvatska vlada ni jednom riječju nije izvijestila javnost da je prošli tjedan u Beogradu potpisala sporazum o projektu vrijednom milijardu dolara koji bi omogućio transport nafte iz kaspijske regije nafotovodom Konstanza - Pančevo - Omišalj - Trst

Ovim sporazumom predviđeno je da do 2007. godine bude dovršen naftovod dužine 1000 kilometara kroz koji bi godišnje prolazilo oko 23 milijuna tona sirove nafte.Ovim sporazumom predviđeno je da do 2007. godine bude dovršen naftovod dužine 1000 kilometara kroz koji bi godišnje prolazilo oko 23 milijuna tona sirove nafte.Prošli utorak u Beogradu predstavnici hrvatske Vlade verificirali su sporazum o izgradnji međunarodnog naftovoda Konstanza – Pančevo – Omišalj ? Trst (CPOT). Tako je započet veliki projekt vrijedan milijardu dolara koji bi trebao koristiti već postojeće kapacitete Jadranskog naftovoda (JANFA-a) za dovoz nafte iz kaspijske regije u Europu. Projekt koji je, barem kada je Hrvatska u pitanju, sličan projektu DružbAdria jer oba znače da Hrvatska postaje križištem naftnih putova prema Sredozemlju, a luka u Omišlju velika tankerska luka za utovar nafte. Istovremeno s verificiranjem sporazuma, u Hrvatskoj je započela kampanja raznih ekoloških udruga i stranaka protiv projekta DružbAdria. O tome svjedoči i prošlotjedna javna podrška zagrebačkog kardinala Josipa Bozanića udruzi Eko Kvarner u njihovoj borbi protiv projekta DružbAdria. Vrlo je vjerojatno kako će potez hrvatske Vlade, i to one u odlasku, razljutiti ponajviše razne eko udruge i stranku Zelene akcije čiji je dopredsjednik, Toni Vidan, nedavno izjavio kako je ukrajinsko neratificiranje sporazuma DružbAdria konačni kraj naftovoda koji ozbiljno ugrožava hrvatski turizam i ekologiju.

CPOT se od projekta Družba Adrija razlikuje u geostrateškom značenju jer se njime u potpunosti zaobilazi Ruska federacija Tisuću kilometara dug naftovod od kaspijske regije do Trsta trebao bi biti u pogonu do 2007. a njime će godišnje prolazilo oko 23 milijuna tona sirove nafteZanimljiva je i činjenica kako je projekt CPOT star jednako koliko i DružbAdria i ucrtan je u karte INOGATE odjela Europske komisije za transport nafte i plina još 2002. godine. Iako se radi o dva različita naftna puta o CPOT naftovodu, za razliku od naftovoda DružbAdria, u protekle se dvije godine o njemu nije razgovaralo niti su ga spominjale razne ekološke udruge i stranke. Projekt CPOT od projekta DružbAdria razlikuje se jedino u geostrateškom značenju. Značenje ovog naftovoda leži u činjenici kako se njime u potpunosti zaobilazi Ruska Federacija kada je u pitanju dovoz nafte iz kaspijske regije, dok Hrvatska ponajviše profitira iz činjenice kako će se neiskorišteni kapaciteti JANAF-a napokon naći u uporabi.

Naime, u Beogradu su predstavnici Hrvatske zajedno s predstavnicima Srbije i Crne Gore, Republike Srpske te Rumunjske verificirali sporazum o osnivanju konzorcija za izgradnju ovog međunarodnog naftovoda. Tako je i službeno započet jedan od najskupljih infrastrukturnih projekta u ovom dijelu jugoistočne Europe, vrijedan između 900 milijuna i milijardu američkih dolara. Ovim sporazumom predviđeno je da do 2007. godine bude dovršen naftovod dužine 1000 kilometara kroz koji bi godišnje prolazilo oko 23 milijuna tona sirove nafte. Nafta bi se dopremala do luke u Omišlju, a jedan krak naftovoda išao bi od Delnica prema Trstu i spajao se s transalpskim naftovodom. Sporazum također predviđa da će se dio nafte prerađivati u zemljama kroz koje naftovod prolazi. Upravo zbog toga dio naftovoda prolazi i kroz BiH tj. Republiku Srpsku zbog rafinerije u Bosanskom brodu. Da se radi o ozbiljnom projektu govori i činjenica kao je Rumunjska nedavno od EU-a dobila donaciju vrijednu dva milijuna eura namijenjenu upravo dovršenju svog dijela naftovoda.

Za financiranje izgradnje naftovoda bit će formiran konzorcij tvrtki, a tri države kroz koje prolazi bi u njemu učestvovale u ovisnosti o količini nafte koje bi povlačile iz tog naftovoda. Prema tome Hrvatska bi sudjelovala u izgradnji dijela naftovoda od Delnica do Trsta, jedinog neizgrađenog dijela na području Hrvatske. Ta dionica bila bi duga između 80 do 90 kilometara, ovisno o trasi kojom bi se protezala. Ovaj projekt za Hrvatsku je važan prije svega zbog potencijala koji leže u JANAF-u. Osim što čini okosnicu hrvatskog naftnog sektora, JANAF je isto tako važan čimbenik naftne industrije BiH, SiCG, te Mađarske i Slovačke. Potencijal i mogućnost JANAF-a je transport do 34 milijuna tona nafte godišnje, no događanja u regiji koja su proizašla iz ratnih zbivanja rezultirala su gubitkom tržišta te skoro pa neprihvatljivim smanjenjem iskorištenosti JANAF-ovog sustava, koji na pojedinim dionicama naftovoda iznose svega 10 posto kapaciteta. Danas se sustavom Jadranskog naftovoda transportira samo oko 6 milijuna tona nafte godišnje. Upravo iz tog razloga JANAF je, zahvaljujući svom odličnom geostrateškom položaju i tehničkim karakteristikama sustava, postao ključni dio dva međunarodne projekte, projekta DružbAdria i projekta CPOT. Oni su komplementarni budući da koriste već postojeće, a neiskorištene kapacitete JANF-ovog sustava.

Oba projekta planirana su još 2001., a sve do prošlog tjedna naglasak je bio stavljen na projekt DružbAdria, dok se o CPTO projektu malo znalo i govorilo. On je strateški puno zanimljiviji s obzirom na to da omogućava potpuni zaobilazak Ruske federacije kada je transport nafte u pitanju. Tako se projekt CPTO može promatrati i kao nastojanje SAD-a da izbjegne uplitanje Rusije u kaspijsku regiju. S druge strane, projekt DružbAdria podrazumijeva transport ruske, prije svega sibirske i tranzitne nafte drugih zemalja na europsko i međunarodno tržište, koristeći se slobodnim kapacitetima naftovodnih sustava DružbAdria. Bitna pretpostavka ovih projekta je maksimalno korištenje već izgrađenih kapaciteta što smanjuje investicijska ulaganja, skraćuje rok izgradnje te otvara nova tržišta. Time se omogućavaju ne samo nove prihode i modernizaciju sustava, već jačanje geostrateškog i geopolitičkog značaja Hrvatske u naftnoj industriji i gospodarstvu srednje i jugoistočne Europe te bržu integraciju Hrvatske u EU i svjetsko gospodarstvo.

Ova dva značajna međunarodna projekta, kao i drugi projekti izvoza nafte se međusobno ne isključuju, već imaju isti cilj. S jedne strane, poboljšat će se uvjeti rastućeg izvoza nafte iz Ruske Federacije i prikaspijske regije, a s druge strane povećati sigurnost opskrbe zemalja uvoznica nafte. Ovi projekti su od posebne važnosti zbog nužnosti i potrebe europskog i svjetskog energetskog tržišta za diverzifikacijom opskrbnih pravaca naftom, što direktno utječe na mogućnost izbora opskrbnog pravca naftom, smanjuje ovisnost o postojećim dobavljačima te dodatno utječe na postizanje boljih komercijalnih uvjeta te niže cijene energenata. Od svega toga je najvažnije uključivanje u ove značajne međunarodne energetske projekte koji Hrvatskoj donose novu gospodarsku valorizaciju te politički i energetski utjecaj u regiji.

U vezi s realizacijom projekta CPOT, temeljem sklopljenog Ugovora o donaciji između Vlade SAD-a i hrvatske Vlade, u svrhu djelomičnog financiranja troškova roba i usluga potrebnih za studiju isplativosti izgradnje naftovoda CPOT (22. srpnja 2002.), a koji su potpisali hrvatsko Ministarstvo gospodarstva i Agencija za trgovinu i razvoj SAD-a (TDA), u tijeku je izrada predmetne Studije isplativosti. Izvoditelj je američka tvrtka HTPL – Parsons, a Studija će se završiti početkom 2004.i pokazati opravdanost ulaganja u projekt CPOT, te definirati financijsko komercijalne uvjete realizacije ovog Projekta, odnosno potrebna ulaganja te tarifu transporta. Daljnji razgovori o mogućoj realizaciji projekta uslijedit će nakon što predmetna studija bude izrađena i odobrena od strane vlada zemalja sudionica Projekta.

Iako su za Hrvatsku podjednako važna oba projekta, trenutno je došlo do prebacivanja važnosti s jednog na drugi. Nakon što je ukrajinski parlament odbio ratificirati sporazum o transportu nafte kroz Družb Adriju, ostaje vidjeti hoće li sporazum biti ratificiran na sljedećem zasjedanju parlamenta početkom 2004. Naime, nadležna tijela ukrajinske vlade i parlamentarna komisija pozitivno su se očitovali o ratifikaciji sporazuma, ali ratifikacija ipak nije izglasana u parlamentu. Kada je u pitanju projekt DružbAdria postoji i činjenica kako su Rusi najavili da će do 2007. većinu transporta svoje nafte prebaciti u Murmansk, luku na baltičkom moru i na taj način zaobilazeći trasu DružbAdria.

Ipak, priprema realizacije projekta DružbAdria većim se dijelom odvija prema planu i sve naftno-transportne kompanije sudionice Projekta pripremaju integraciju svojih naftovodnih sustava u skladu s dogovorenim programom. Za sada ne postoje nikakva odstupanja od utvrđenog plana prema kojem početak praktične realizacije projekta može započeti nakon dovršenja izrade Studije utjecaja na okoliš te donošenjem konačnog rješenja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja o uvjetima realizacije. Iza projekta stoje i vlade zemalja sudionica te njihove ovlaštene naftnotransportne kompanije, a ne pojedine naftne kompanije. Potvrdu tome dao je i međuvladin sporazum o suradnji na provedbi Projekta integracije naftovoda DružbAdria koji je potpisan 16. prosinca 2002. u Zagrebu. U njemu je definirano da su za realizaciju Projekta odgovorne i ovlaštene transportne kompanije zemalja sudionica Projekta, te da će se transport nafte naftovodima DružbAdria odvijati po principu jednake dostupnosti za sve naftne kompanije koje proizvode naftu u Ruskoj Federaciji.

Vezane vijesti

Sisak će kazneno goniti Marinu Matulović Dropulić zbog JANAF-a

Sisak će kazneno goniti Marinu Matulović Dropulić zbog JANAF-a

Grad Sisak će kazneno goniti bivšu ministricu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Marinu Matulović Dropulić, zbog pogodovanja u… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika