Američki predsjednik Barack Obama rekao je u srijedu britanskim političarima da je unatoč porastu novih globalnih sila, sada vrijeme za američko i europsko vodstvo, izvijestio je BBC.

U govoru u parlamentu, drugoga dana svog državnog posjeta Velikoj Britaniji, Obama je naglasio da će utjecaj SAD-a, Velike Britanije i saveznika ostati "prijeko potreban", te napomenuo kako se vodstvo treba "mijenjati s vremenom" da bi odražavalo gospodarske i sigurnosne izazove.

Obama je prvi američki predsjednik koji se obratio zastupnicima na zajedničkoj sjednici oba doma britanskog parlamenta u Westminster Hallu, i četvrti strani državnik koji je to učinio od 1945.

Niz najutjecajnijih britanskih političara i drugih uglednika, okupio se u povijesnom Westminster Hallu kako bi čuli govor američkog predsjednika o povijesti američko-britanskih odnosa i zajedničkim vrijednostima, te naglaske o izazovima s kojima se suočava suvremeni svijet.

Bivši britanski premijeri John Major, Tony Blair i Gordon Brown bili su jedan uz drugoga u prepunoj dvorani, slušajući 35-minutni govor predsjednika SAD.

Obama je istakao da je malo zemalja "koje zauzimaju čvršća stajališta, govore glasnije i bore se žešće u obrani demokratskih vrijednosti diljem svijeta od Sjedinjenih Država i Velike Britanije". Istakao je da su dvije zemlje "još jednom stigle do ključnog trenutka", nakon globalne recesije i godina sukoba.

S privođenjem kraju operacija u Iraku, napretkom u Afganistanu i "ogromnim udaracem Al Kaidi s ubojstvom njezinog vođe Osame bin Ladena", Obama je zaključio kako je vrijeme za ulazak u "novo poglavlje u zajedničkoj povijesti" dviju zemalja s novim izazovima.

On je odbacio tvrdnje kako uspon velesila poput Kine i Indije znači kraj za američki i europski utjecaj u svijetu. "Možda je argument da te zemlje predstavljaju budućnost i da je vrijeme za naše vodstvo prošlo. Taj je argument pogrešan. Vrijeme za naše vodstvo je sada", rekao je Obama. "SAD, Velika Britanija i naši demokratski saveznici su ti koji su oblikovali svijet u kojem se nove države mogu pojaviti i pojedinci mogu napredovati", naglasio je. Napomenuo je da čak i ako nove zemlje napreduju do globalnog vodstva, američko-britanski savez ostaje nezamjenjiv za ostvarenje ciljeva 21. stoljeća koji su mirniji, napredniji i pravedniji svijet.

Obama je u svom govoru također istakao da je zajedniči cilj smanjenje deficita u obje zemlje, te izvesti zaokret u Afganistanu kako bi nacionalne snage sigurnosti preuzele odgovornost za zemlju. Upozorio je Sjevernu Koreju i Iran da ne mogu izbjegavati svoje međunarodne obveze prema nuklearnom naoružavanju.

Zajamčio je nastavak angažmana SAD-a na rješavanju dugoročnih sukoba poput onoga u Sudanu, kao i potporu "sigurnom Izraelu i suverenoj Palestini".

Obama je branio intervenciju u Libiji, ističući da je s njome spriječen pokolj, te naglasio da SAD i Velika Britanija moraju ulagati u zemlje kao što su Tunis i Egipat koje su načinile tranziciju prema demokraciji, te "sankcionirati one koji nastavljaju s represijom".

On je priznao da je Zapad bio optužen za licemjerje u odnosima prema Bliskom istoku, ali je kazao kako Zapad mora priznati svoje interese, inzistirajući da odbacuje "kao lažan - izbor između naših interesa i naših ideala, između stabilnosti i demokracije".

Obamin je govor uglavnom protekao u tišini, ali je bilo smijeha nakon njegovih dosjetki.

Pljesak je dobio za jednu opasku osobne naravi, kada je rekao da primjer SAD-a i Velike Britanije pokazuje kako je "moguće da sinovi i kćeri bivših kolonija sjede ovdje kao članovi ovog velikog parlamenta, a unuk Kenijca koji je služio kao kuhar u britanskoj vojsci stoji pred vama kao predsjednik Sjedinjenih Država".

Obami je trebalo više od 10 minuta da napusti Westminster Hall, dok se rukovao s nizom političara i drugih istaknutih ličnosti koji su slušali njegov govor.

Nakon službenog posjeta Irskoj u ponedjeljak i dvodnevnog državnog posjeta Velikoj Britaniji, Obama će u četvrtak sudjelovati na summitu G-8 u Francuskoj a u petak će posjetiti Poljsku, gdje će se na radnoj večeri susresti s 20-ak sudionika summita čelnika srednje i istočne Europe, među kojima je i hrvatski predsjednik Ivo Josipović.