Ratko Mladić (Reuters)Ratko Mladić je optužen za najteže ratne zločine, među kojima i genocid nad Bošnjacima Srebrenice u srpnju 1995. Srebrenica je bila demilitarizirana, tzv. sigurna zona Ujedinjenih naroda za čiju su sigurnost bili odgovorni nizozemski pripadnici UNPROFOR-a. Otvoreni napad na Srebrenicu počeo je 6. srpnja 95. godine. Ratko Mladić osobno je zapovijedao jedinicama na terenu: "Pravac Potočari! Pravac Potočari - Bratunac! Nemojte se zaustavljati! Hajde!"

Genocid u Srebrenici

Po ulasku u Srebrenicu 11. srpnja 95., Mladić je u izjavi srpskim medijima i govoreći o osveti "Turcima", najavio zločine koji su uslijedili riječima: "Evo nas 11. jula 1995. godine u srpskoj Srebrenici. Uoči još jednog velikog praznika srpskoga poklanjamo srpskome narodu ovaj grad. Napokon, došao je trenutak da se, poslije bune protiv dahija, Turcima osvetimo na ovom prostoru." U Potočarima kod Srebrenice Ratko Mladić se lično angažirao u prisilnoj deportaciji civila. Kamere su 11. jula zabilježile njegovo obraćanje ženama, djeci i starcima Srebrenice: "Ne bojte se ništa, samo polako. Neka prvo idu žene i djeca. Doći će trideset autobusa i prebacit ćemo vas prema Kladnju." Iz autobusa kojima su Srebreničani prevoženi do teritorije pod nadzorom Armije BiH, snage bosanskih Srba potom su izvodile muškarce, djecu i starce, a mnogi su, duž puta od Srebrenice do Zvornika, pogubljeni te pokopani u masovne grobnice. Za većinom ovih žrtava i danas se traga.

Teroriziranje Sarajeva

U Haškoj optužnici se navodi i da je Ratko Mladić zapovijedao snagama "bosanskih Srba" koje su terorizirale Sarajevo. U Sarajevu je tokom rata ubijeno oko 10 tisuća ljudi. Civilno stanovništvo u gradu svakodnevno je ginulo od snajperske ili topničke paljbe Vojske Republike Srpske kojom je, na sarajevskom ratištu, zapovijedao i Ratko Mladić. Pri tome je i sam birao ciljeve topničke paljbe: "Velešiće tuci i Pofaliće tuci. Tamo nema mnogo srpskoga življa." Bivši zapovjednik Vojske Republike Srpske Ratko Mladić tereti se da je u okolini Sarajeva, tokom intervencije NATO-a 1995. g., za taoce uzeo više stotina pripadnika snaga UNPROFOR-a, koje je potom na različite lokacije vezane postavio kao živi štit.

Zločini u Bosanskoj Krajini

Tužiteljstvo Haškog suda Mladića tereti i za zločine u Bosanskoj Krajini gdje su snage pod njegovim zapovjedništvom ubile, protjerale ili zatvarale u logore na desetine tisuća civila. Na području Bosanske Krajine, policija i bivša Vojska Republike Srpske oformile su mrežu koncentracionih logora za pripadnike nesrpske nacionalnosti. Po zlu su čuveni Omarska, Manjača i Keraterm. Jedinice pod osobnim zapovjedništvom Ratka Mladića sudjelovale su i u napadima na tzv. sigurnu zonu UN-a Bihać, te druge gradove na ovom području koje su, prema optužnici, sistematski razarale.