Radikalni nizozemski desničar Geert WildersBritanski dnevnik Financial Times u svom je tiskanom izdanju objavio kolumnu Petera Spiegela, inače šefa njihovog dopisništva iz Bruxellesa. U kolumni se Spiegel osvrće na posljednju krizu proširenja u Europskoj uniji.

Ističe kako su i euro i Schengenski sporazum, dva najvidljivija postignuća poslijeratne integracije u EU, pod ozbiljnom prijetnjom ukidanja.

"Ovaj nagli zaokret zapravo je odraz snažnih promjena u političkim kretanjima. Europski birači, koji su, nevoljko prihvatili mjere štednje i spašavanja gospodarstava u krizi više nisu spremne popuštati", ističe Spiegel.

Podsjeća kako su u posljednjih pola godine pale vlade i u Portugalu i u Irskoj, dok su u Finskoj i Nizozemskoj vlast osvojile antieuropski nastrojene stranke.

Temeljna promjena politike?

"Pitanje na koje Europa mora odgovoriti je: da li je to trenutni plamen ili temeljna promjena politike?", ističe Spiegel te dodaje kako su se slični zahtjevi pojavili i u SAD-u kroz pokret "Tea party", a koji je promijenio način na koji se biraju predsjednički kandidati.

Ističe kako su i vođe Europske unije, prije svega predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso reagirali na te promjene i pozvali vlade članica da se odupru populističkim izazovima. No, naglašava Spiegel, marginaliziranje takvih grupa nije niti moguće niti previše mudro, a kao primjer navodi Nizozemsku koja se suočava sa sve jačim antiglobalističkim pokretom.

"Nizozemska određuje trendove na starom kontinetnu. Također, bila je u samom središtu europskih poslijeratnih integracija i jedna je od osnivača svih važnijih institucija. No, posljednjih mjeseci vjerojatno je postala najveća prepreka Bruxsellesu u borbi za budućnost EU", stoji u kolumni.

Nizozemska sve izoliranija

Novinar navodi kako je Nizozemska sve izoliranija i u blokadi proširenja Europske unije na Zapadni Balkan.

Šef Pravih Finaca Timo Soini"Nije slučajno da je manjinska nizozemska vlada prošle godine prva u eurozoni koja se otvoreno zalaže protiv EU, sve kako bi ostala na vlasti. Kao rezultat, nizozemska vlada ne samo da je ignorirala Barrosov savjet o izbjegavanju populističke politike, već je upozorila Bruxelles da obrati veću pažnju na sve veće nezadovoljstvo građana i osjećaj ekonomske nesigurnosti te ozbiljnije počne shvaćati njihove strahove", dodaje Spiegel.

Ističe kako bi se nizozemski stav tek trebao potvrditi na izborima, ali iskustva iz drugih zemalja, poput Finske i Francuske, govore kako bi "mogli biti svjedoci generacijskih promjena u europskoj političkoj dinamici".

Izazov bez presedana

"Sužena je tradicionalna podjela na ljevicu i desnicu. Niti jedna ključna socijaldemokratska stranka ne zalaže se za centralizirano gospodarsko planiranje, kao što ni konzervativne stranke ne dovode u pitanje podršku državi blagostanja. Umjesto toga, vidljiva je nova podjela između globalista i lokalista", upozorava Financial Times.

Naglašava kako je nova grupa revanšista pred urbanu elitu i ljevice i desnice postavila izazov njenom poslijeratnom konsenzusu.

"Ova politička snaga dolazi i s lijevice (sindikati, radnička klasa) i s desnice (ruralni nacionalisti i ultradesničarski ksenofobi) . Što je još važnije, nagovještava novi izazov europskom projektu, bez presedana", zaključuje Spiegel u svojoj kolumni.