Nikita Hruščov i John F. Kennedy (Foto: Wikipedia)Pola stoljeća puni se u petak i subotu od povijesnog sastanka tadašnjeg mladog američkog predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedyja s iskusnim sovjetskim vođom Nikitom Hruščovim u Beču, koji je doveo do uspostave "crvenog telefona", ali i gradnje Berlinskog zida.

Povjesničar Stefan Karner, ravnatelj bečkog instituta Ludwig Boltzmann, autor nove knjige "Bečki summit 1961.", uvjeren je da je sastanak predsjednika dviju supersila održan 3. i 4. lipnja 1961., bio presudan.

Sastanak u četiri oka doveo je do uspostave "crvenog telefona", ali i do pogoršanja Hladnog rata odlukom o gradnji Berlinskog zida dva mjeseca poslije.

Već iduće godine izbila je kubanska raketna kriza koja je svijet dovela do samog ruba nuklearnog rata.

"Bez tog kontakta, da kojim slučajem odnosi dvojice predsjednika nisu bili uspostavljeni u Beču, vjerojatno bi raketna kriza na Kubi drukčije završila", drži Karner.

Na taj povijestan sastanak, 44-godišnji Kennedy, koji je u Bijeloj kući bio tada tek četiri mjeseca, stigao je oslabljen promašajem američke invazije na Zaljev svinja na Kubi. Neuspjelu akciju rušenja komunističkog režima Fidela Castra izveli su Kubanci u egzilu uz pomoć američke obavještajne službe CIA-e.

Nasuprot Kennedyju, sovjetski vođa, tada 67-godišnji Hruščov, bio je sjajan poznavatelj sovjetskog državnog aparata i nastojao je zaplašiti novog predsjednika prve svjetske sile.

Nekih 1.500 novinara i dotad neviđen broj pripadnika sigurnosnih snaga pratilo je summit koji je završio priopćenjem od 125 općih riječi diplomatskog jezika. No summit je donio promjenu u odnosima dviju supersila i to je njegov stvaran uspjeh.

"Dvije strane u Beču su imale viziju pakla, apokalipse nuklearnog rata", povjerio je Stefan Karner za AFP.

"Bečki summit pokazao je objema zemljama da je prijetnja nuklearnog rata stvarna i da dvije supersile moraju o tome voditi računa u budućim međusobnim odnosima", rekao je američki veleposlanik u Austriji, William Echo na kolokviju posvećenom tom događaju.

Početak susreta bio je leden. Hruščov je prijetio ratom", a Kennedy mu je odgovorio "Onda će to biti hladna zima".

Karner drži da je tim sastankom "nešto pokrenuto, potreba da se razgovara u razdobljima visoke napetosti". Taj prvi dijalog dvojice predsjednika unio je promjenu u odnosima Hladnog rata i potaknuo uspostavu "crvenog telefona" koji je ruskim i američkim predsjednicima omogućio izravan kontakt.

Beč, prijestolnica neutralne Austrije, tim je susretom prerastao u međunarodno diplomatsko središte i danas je sjedište niza UN-ovih agencija i međunarodnih organizacija poput Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS).