HAAŠKI TUŽITELJ Serge Brammertz ne ublažava svoje oštre stavove prema Srbiji u izvješću koje podnosi Vijeću sigurnostiGlavni tužitelj Haaškog suda Serge Brammertz stigao je u New York s ponešto obnovljenim “srbijanskim fajlom”, koji bi, nakon uhićenja glavnog zapovjednika genocida u Srebrenici Ratka Mladića trebao Srbiji otvoriti dodatna vrata prema europskoj budućnosti. Najnovije Brammertzovo izvješće o suradnji vlasti u Beogradu s Haaškim sudom proteklih je dana, uoči obraćanja glavnog tužitelja Vijeću sigurnosti UN-a – bilo najtraženiji dokument.

Prava drama zavladala je oko tog Brammertzova izvješća: mnogi su htjeli unaprijed doznati što je promijenjeno u izvornom izvješću glavnog tužitelja Haaškog suda o suradnji Srbije sa Sudom. Ono je, kažu, bilo toliko loše prije privođenja Mladića u Haag da su vlasti u Beogradu, kao nikad dosad, bile zbilja isprepadane.

Dilema je potom bila kako precizno izmjeriti događaje u Lazarevu, selu gdje je u četvrtak 26. svibnja u 5:30 ujutro Ratko Mladić - kako je prenio beogradski B-92 - “uredno izbrijan, s vrećicom punom lijekova u ruci”, dočekao svoje privoditelje, nakon čega je za samo pet dana ekspresno izručen u Haag. Kako to izmjeriti u najvažijem tijelu UN-a i pretvoriti u novu političku konvertibilnu valutu, kojom Srbija ne bi mogla manipulirati?

SEKVENCE IZ sela Lazareva, samo sat vožnje od Beograda, kako kaže jedan diplomat u New Yorku, sigurno su utjecale na Brammertza da smekša svoje stavove prema domovini Slobodana Miloševića i ostalih zločinaca koji su zagorčali život ljudima s prostora bivše Jugoslavije. Ali ne i da izostavi sve što je htio prigovoriti vladi u Beogradu. Srbijanska žurba s izručenjem Ratka Mladića - “očito vrlo, vrlo bolesnog čovjeka” - donijela je ponešto Srbiji. Ali usput se doznalo da se traženi general, čini se, prije dvije godine, u proljeće 2009. liječio od opake bolesti u jednoj srbijanskoj državnoj bolnici, o čemu navodno zapadni obavještajci posjeduju bolničke dokumente. A vlada u Beogradu morala je znati da joj se Mladić, pod nosom, preko reda – liječi o trošku srbijanskih poreznih obveznika. Odgovarajući na naše pitanje je li glavni haaški tužitelj Brammertz nakon uhićenja Mladića dostavio novo izvješće o Srbije ili o tome razgovarao s Ban Ki-moonom, glasnogovornica glavnog tajnika UN-a Vannina Maestracci rekla je da je njezin šef “svjestan situacije i da se smatra obaviještenim. Ali sudski proces se nastavlja i bit će prepušten Haaškom sudu.” Time je iz centrale UN-a u New Yorku poslana nedvosmislena poruka da Brammertz ima i druge šefove osim glavnog tajnika UN-a koje još treba saslušati kad je riječ o tome koliko treba odvrnuti ventil Srbiji zbog kasno privedenog Mladića. Vannina Maestracci nije mogla potvrditi je li glavni tajnik UN-a telefonski razgovarao s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem ili bilo kojim drugim visokim dužnosnikom iz Beograda. A to je samo po sebi indikativno.

BRAMMERTZOVO POPRAVLJENO izvješće Vijeću sigurnosti ostalo je tajna do zadnjeg trenutka uoči njegova obraćanja. Čak ni aktualni predsjednik Vijeća sigurnosti, veleposlanik Gabona u UN-u Emmanuel Issoze- Ngondet, do samog početka Brammertzova obraćanja nije imao u rukama izvješće glavnog tužitelja. “Ne, njegovo izvješće nismo dobili”, priznao je za Nacional. Samo nekoliko sati nakon tog priznanja pred kamerama UN-a, danog na njegovoj prvoj konferenciji za novinare u svojstvu predsjednika Vijeća sigurnosti, iz Haaga je do New Yorka ipak procurila informacija da Brammertz neće promjeniti svoj oštar odnos prema Srbiji. “Unatoč izručenju Mladića Haaškom sudu, negativnu ocjenu srbijanske suradnje s tim tribunalom glavni tužitelj neće promijeniti”, pročulo se iz Haaga, uz navode koji se izravno pripisuju Brammertzu: “Izvješće se temelji na ekstenzivnoj analizi i svjedočenjima međunarodnih dužnosnika s vjerodostojnim informacijama” – glasilo je daljnje objašnjenje Brammertzove nepopustljivosti. Nakon što su te riječi u New York, kako se vjeruje, stigle i preko Washingtona, u UN-ovoj zgradi bez mnogo prozora, u kojoj se ne može živjeti od prašine koju dižu radnici na preuređenju, počela se raspadati srbijanska strategija - da za izručenje Mladića zauzvrat iskamči što više međunarodnih ustupaka. To se odnosi i na inzistiranje Beograda da UN preko Vijeća sigurnosti uspostavi ad hoc tijelo koje bi vodilo istragu o optužbama da su kosovski Albanci i njihovi dužnosnici tijekom rata na Kosovu 1999. trgovali ljudskim organima. Vlasti u Srbiji to očito namjeravaju iskoristiti kao instrument pritiska na obnavljanje pregovora o statusu Kosova. Sve to, računali su valjda u Beogradu, trebalo je biti adut za neku sporazumnu podjelu Kosova. Ali šanse za to gotovo i ne postoje.

BRAMMERTZOV PRISTUP problemu suradnje Srbije s Haaškim sudom i njegovo obraćanje Vijeću sigurnosti Beogradu je jasan znak da međunarodna zajednica očekuje da srbijanske vlasti utvrde odgovornost Mladićevih jataka, mreže pomagača koji su notornog zločinca iz Bosne i Hercegovine skrivali u Srbiji svih ovih godina. I više od toga, da svako odugovlačenje s uhićenjem i prebacivanjem Gorana Hadžića u Haag svakoga dana dodaje po jedan čavao u lijes u kojem bi mogle biti pokopane srbijanske nade za ubrzani put prema EU.