Recep Tayyip ErdoganIslamsko-konzervativna stranka AKP osvojila je oko 50 posto glasova, što je za tri posto više nego na prošlim izborima. I kemalistički CHP s 26 posto i ultranacionalistički MHP s 13 posto prešli su izborni prag koji je u Turskoj deset posto. Obje te stranke su također poboljšale rezultat u odnosu na prošle izbore.

AKP nije uspio, kako su neki prognozirali, osvojiti dvotrećinsku većinu koja bi mu omogućila da sam promijeni ustav. Erdogan je, naime, najavio da će ukinuti sadašnji ustav koji je donesen nakon državnog udara 1982. i donijeti ustav s predsjedničkim sustavom po francuskom ili američkom uzoru.

Nedovoljno za promjenu ustava

Poznati turski kolumnist Hassan Cemal iz novina Milliyeta smatra zato da je Erdoganova strategija propala: „Tayyip Erdogan i njegov AKP su gotovo čitavu predizbornu kampanju usmjerili na to da MHP ne prijeđe izborni prag od deset posto. Ali, MHP je iznad praga od deset posto. A to znači da AKP neće imati 330 zastupničkih mjesta potrebnih za promjenu ustava."

Najveće iznenađenje ostvarila je kurdska stranka BDP. Ona nije nastupila kao stranka jer ne bi prešla izborni prag, ali su njezini kandidati nastupili kao neovisni. I osvojili 35 zastupničkih mandata. BDP je tako osvojio dodatnih 15 mjesta i ponovo može formirati vlastiti zastupnički klub.

Među kurdskim zastupnicima je i legendarna političarka Leyla Zana koja je godinama bila u zatvoru, a 1996. odlikovana Saharovljevom nagradom za ljudska prava. Ona se tako nakon dva desetljeća vraća u parlament u Ankari. Na listi BDP-a je i Asirac Erol Dora koji će biti prvi kršćanin u turskom parlamentu u posljednjih nekoliko desetljeća.