Narodi na Balkanu različito doživljavaju velike silePosljednje istraživanje Gallupa, provedeno u ljeto prošle godine, odnosi se na međusobnu percepciju zemalja Zapadnog Balkana i na njihovo viđenje razvoja političkih odnosa kao i uticaja vanjskih faktora na događaje u regiji. Među velikim svjetskim silama SAD imaju najveću podršku među kosovskim Albanicima, čak 95 posto, dok ta podrška među stanovnicima centralne Srbije iznosi tek 9 posto. Sa druge strane, dok 66 posto Srba iz južne Srbije odobrava postupke Rusije, isto se može reći za samo četri posto kosovskih Albanaca. U BiH "simpatije" prema velikim silama razlikuju se između Republike Srpske i Federacije BiH. Dok 57 posto ispitanika iz Republike Srpske podržava Rusiju, najveći postotak stanovnika Federacije simpatije ima prema Turskoj i Njemačkoj.

Podsjećajući da je regija Zapadnog Balkana bila mjesto burnih povijesnih događaja i kompeticije među velikim silama, direktor Gallupa za Europu, Robert Manchin objašnjava da ovakvi rezultati govore o utjecaju već ustaljenih stavova, sjećanju na prošlost, ali da su u pitanju i "naslijeđene" percepcije: "Ovo istraživanje predstavilo je vrlo interesantnu mapu. Prije istraživanja naslućivalo se, ali se nikada nije moglo sa sigurnošću reći da će razlike biti toliko velike među tako malim područjima", kaže Manchin za Deutsche welle.

Balkan gleda u prošlost, ali i u budućnost

Kada su u pitanju vodeće članice EU, najveću podršku na Zapadnom Balkanu, pogotovo u BiH i Hrvatskoj, ima Njemačka, dok Francusku i Veliku Britaniju podržava najmanji broj stanovnika zemalja ove regije. Većina stanovnika Srbije, 54 posto, i dalje se protivi ulasku u NATO dok se mišljenje o Sjeverno-atlantskom vojnom savezu razlikuje u BiH među stanovnicima Republike Srpske i Federacije - 18 posto ispitanika u Republici Srpskoj smatra NATO "prijateljskom" organizacijom, naprema 49 posto stanovnika Federacije. Stav o EU u BiH je relativno približniji - 33 posto stanovnika Republike Srpske i 55 posto stanovnika Federacije smatraju EU prijateljski nastrojenom prema BiH.

"Za ovakvu percepciju međunarodnih sila i organizacija na Zapadnom Balkanu postoje različiti utjecaji", kaže za Deutsche welle akademski direktor Londonske škole za ekonomiju, Svetozar Rajak: "Još uvijek je tu osjetno prisustvo povijesnih okolnosti od prije 20 godina, ali i onih od ranije. To ne iznenađuje, ali iznenađuje to što ti utjecaji nisu toliko jaki kao što se mislilo. S druge strane, tu je uticaj onoga što se dogodilo u neposrednoj prošlosti ili se događa još danas, i onog što ljudi vide da može biti od uticaja na njihov život. To pokazuje zrelost običnih ljudi. Oni su okrenuti budućnosti, tome kako će i od čega da žive i onome što pogađa njihov život. Oni tu nalaze pokazatelje i odgovore."

Rajak zaključuje da je povijest pokazala da Balkan nije "bure baruta", već da je uvijek samo reagirao na prethodne promjene u Europi. Istovremeno, na konferenciji u Bruxellesu, posvećenoj istraživanju Gallupa o percepciji multipolarnog svijeta na Zapadnom Balkanu naglašeno je da Balkan nije na putu ka Europi, već da je oduvijek bio dio Europe.

Autor: Marina Maksimović