Ina je izgubila posao opskrbe Hrvatskih željeznica vrijedan oko 200 milijuna kuna godišnje, a da se uopće nije niti potrudila natjecati, piše Novi list. Prije tjedan dana, naime, zaključen je natječaj za četverogodišnju opskrbu HŽ-a dizelskim gorivom. Ina svoju ponudu nije predala na vrijeme i tako je samu sebe izbacila iz posla vrijednog oko 200 milijuna kuna godišnje, odnosno oko 800 milijuna kuna u četverogodišnjem razdoblju.

Iz konkurencije su tu kompaniju izbacile doslovno tri minute kašnjenja u predaji ponude. Kako doznaje Novi list, o svemu je sačinjen i zapisnik u kojem je evidentirano kako je Ina ponudu za posao na HŽ-u predala u 12 sati i tri minute, odnosno tri minute nakon isteka krajnjeg roka za predaju natječajne dokumentacije.

Iz izvora u Ini se može doznati da su iz te naftne kompanije od početka cijele priče bili dosta skeptični i nezadovoljni s uvjetima samog natječaja. Među ostalim, Ini je navodno sporno da svi uvjeti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi nisu bili određeni, dok je cijeli tender postavljen jednostrano favorizirajući HŽ Vuču vlakova, u odnosu na ponuđače. "Neuobičajeno je da se na iznos tendera od oko milijardu kuna, sudionici natječaja ne budu upoznati sa svim detaljima ugovaranja, tim više što svi ponuđači moraju dati garanciju od 10 mililijuna kn za uredno izvršenje posla, a u startu ne znaju sve uvjete, što će značiti da daju garanciju na nešto što ne znaju. Time se favoriziraju manje tvrtke koje mogu improvizirati jer velike kompanije imaju jasna pravila i takav nekorektan način sustav velikih kompanija ne može slijediti", kaže izvor iz Ine.

Također, neslužbeno se može doznati kako su u Ini sumnjali u kvalitetu HŽ-ova boniteta, odnosno u sposobnost te kompanije da dugoročno financira naručenu robu. Nejasno je dakle zašto se Ina uopće prijavljivala na zadnji natječaj i to na način da ih doslovno nekoliko minuta kašnjenja izbaci iz igre.

Inače, potonji argument o sumnji u HŽ-ovo financiranje robe bio je navodno jedan od glavnih razloga zbog kojih se Ina nije prijavljivala na prvi natječaj za isti posao, koji je naknadno bio poništen, i to pod dosta 'sumnjivim' okolnostima. HŽ je naime u prvom natječaju odbio sklopiti ugovor sa jednom naftnom kompanijom koja je ponudila godišnju cijenu od 184 milijuna i 225 tisuća kuna (bez PDV-a). Europetrol u vlasništvu slovenskog Petrola i pod rukovodstvom Joze Kalema, nudio je pak 12 milijuna kuna veću cijenu, koja je po poznavateljima prilika bila znatno viša od planirane vrijednosti nabave propisane u natječajnoj dokumentaciji - 196.075.097 kuna. Nakon što je natječaj poništen, u HŽ-u su odlučili krenuti u pregovore po novom jednogodišnjem ugovoru, i to s tim istim Europetrolom, tvrtkom koja je inače u više navrata prozivana kao miljenik državnih kompanija i javnih institucija.

Epilog ovog zadnjeg, naknadnog natječaja o četverogodišnjoj opskrbi, na koji su se navodno javile tri kompanije, još nije poznat.