Rusija i SAD će uništiti dio nuklearnih bojnih glavaRazmjenom diplomatskih nota tijkom posjeta ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova Washingtonu stupio je na snagu sporazum koji dvije strane obavezuje da unište po 34 tone plutonija od kojeg se može napraviti nuklearno oružje.

Sporazum se zasniva na pregovorima iz devedesetih godina kada su dvije nuklearne sile odlučile spriječiti ponovnu primenu plutonija iz demontiranih nuklearnih bojnih glava na taj način što će ga uništiti.

Novi sporazum

Međutim provođenje dogovora neprestano je zapinjalo, prije svega zbog financijskih problema na ruskoj strani. Na sastanku na vrhu o nuklearnoj sigurnosti, prošle godine u Washingtonu, predsjednici Obama i Medvedev dogovorili su se da potaknu provođenje sporazuma.

Novim, izmjenjenim sporazumom SAD su obećale Rusiji pomoć od 400 milijuna dolara za program uništavanja plutonija. Prema procjenama američkih vlasti za nuklearnu sigurnost troškovi su veći od tri milijarde dolara. Odlučeno je da uništavanje plutonija započne 2018. godine. Količina plutonija koji će biti uništen dovoljna je za 17 tisuća nuklearnih bojnih glava. Inače, plutonij neće biti doslovce uništen, nego će pomješan sa uranom biti pretvoren u miješani dioksid (MOX) koji služi kao gorivo za nuklearne elektrane.

Bilo je potrebno toliko dugo vremena do konačne odluke zbog oklijevanja Moskve, ali ne samo zbog toga. Pored borbe za vlast i intriga u moskovskoj birokraciji postojao je još jedan razlog.

I drugi neka plate

Naime, Moskva je od početka tvrdila da će od uništavanja plutonija korist imati cijeli svijet, te bi zato i druge države trebale podnijeti dio tereta, to jest troškova.

U skladu sa tim zahtjevom u Francuskoj je 2004. godine izveden uspješan eksperiment u kome je 140 kilograma američkog plutonija pretvoreno u MOX. Poslije toga su Amerikanci sa francuskom tvrtkom Areva počeli graditi tvornicu miješanog dioksida u Južnoj Karolini koja će koštati gotovo pet milijardi dolara. Za razliku od europskih zemalja i Japana, gdje se mješavina plutonija i urana koristi u reaktorima sa lakom vodom, SAD do sada nisu koristile MOX u nuklearnim elektranama i takvi projekti tek sada se razrađuju.

Ruska strana se opredijelila za reaktore koji koriste znatno veće količine MOX i do 2014. trebala bi biti završena tvornica miješanog dioksida i novi reaktor.