Nicolas SarkozyU najnovijem izvješću MMF upozorava Francusku da su "nužne dodatne mjere kako bi se smanjio javni dug". Pariz se upozorava kako nije dovoljno nadati se da će gospodarstvo Njemačke "povući" i gospodarstvo Francuske koja sljedeće godine očekuje rast od 2,25%, a 2013. 2,5%. Vlada predsjednika Sarkozyja čvrsto računa s tim rastom - bolje rečeno s prihodima koje bi država imala kada bi gospodarstvo raslo u takvim razmjerima. Tek pod tom pretpostavkom bi već 2013. francuski državni deficit bio u okvirima dopuštenim u Europskoj uniji.

Doduše, državni deficit Francuske doista kontinuirano opada u posljednje tri godine, ali u MMF-u ne vjeruju da će se obistiniti optimistične prognoze Pariza. Tako su međunarodni stručnjaci uvjereni da će francuska stopa rasta 2012. biti najviše 1,9% - što će potopiti sve planove o konsolidiranju proračuna. To pak znači da ni Francuska neće moći zadržati najbolji rating kao pouzdano mjesto ulaganja - u tom krugu su uz Francusku sada još samo Njemačka, Austrija, Finska, Luksemburg i Nizozemska - i začarani krug izazvan sve skupljim novcem za državu će se početi okretati.

Tko će bolje znati od - Francuskinje?

Očito nije pomoglo to što je opet Francuz - točnije Francuskinja Christine Lagarde - na čelu MMF-a da bi se spriječili ukori MMF-a Parizu. S druge strane, možda bi se moglo reći kako baš jedna Francuskinja najbolje može znati da njezina zemlja već tri desetljeća nije uspjela postići uravnotežen proračun i kako nitko u Francuskoj ne pamti, kada je Pariz štedio ako su se približavali izbori. U Francuskoj se doista spremaju na izbore, ali izgleda kako se i među političarima pojavila nova moda: umjesto obećanja o novim investicijama i izdacima, francuske stranke se upravo natječu u optužbama kako se ne štedi dovoljno i kako se ne vodi dovoljno stroga financijska kontrola.

Očito je i Francuzima postalo jasno kamo vodi sve veći državni dug: ove srijede je agencija za procjenu sigurnosti ulaganja Moody's spustila rating Cipra na samo Baa1. Doduše, nedavna nesreća u mornaričkoj bazi je izuzetan događaj, ali je problem tijesna povezanost financijskih institucija Cipra s tamošnjim bankama - pa se agencija boji da bi vlada mogla previše lako otvoriti blagajnu da bi "pomogla" svojim bankarima. No to znači i da bi Cipar, nakon Grčke, Portugala i Irske, lako mogao postati već četvrta zemlja koja će spas morati potražiti ispod europskog "kišobrana".

Autor: A. Šubić