Kada će Ivo Josipović i Jadranka Kosor u petak 9. prosinca u Bruxellesu potpisati Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske u Europsku uniju, biti će to suštinski važan trenutak u novijoj nacionalnoj povijesti. Hrvatska će i službeno, u metaforičkom smislu, ući u predvorje visokorazvijene i demokratske asocijacije, čije članstvo osigurava prosperitet i kvalitetniji život.

Kao što je poznato, prošli tjedan su zastupnici Europskog parlamenta velikom većinom glasova na plenarnoj sjednici u Bruxellesu odobrili Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji čime se otvara put za njegovo potpisivanje sljedeći tjedan.

'Potrošeni model'

Preostao je još formalni pristanak Vijeća EU-a na Ugovor o pristupanju koji će potom biti potpisan 9. prosinca, neposredno prije početka sastanka Europskog vijeća. Tada će još samo trebati dovršiti ovaj predugi proces.

Upravo zbog toga, duboka kriza u kojoj se nalazi Europska unija, predstavlja izuzetnu opasnost i za Republiku Hrvatsku, a najave potpisivanja pristupnog ugovora u javnosti je dočekana skoro bez ikakvog interesa. Štoviše, češći su komentari u kojima se Europska unija opisuje kao potrošeni model, koji se nalazi u posljednjoj fazi prije raspada. Glupost se širi dotle da se vuku paralele između EU i nekadašnje Jugoslavije, uz zaključak da su obje ove asocijacije osuđene na propast.

Najveća kriza od osnutka

U stvarnosti, ovakvo razmišljanje pokazuje potpuno nerazumijevanje recentnih događaja na međunarodnom planu, ali i hrvatskih strateških interesa, među kojima je ulazak u EU pri vrhu top-liste prioriteta. Članstvo nije cilj sam po sebi nego zato što osigurava temelje za jačanje gospodarstva, odgovorniju socijalnu politiku i život u okruženju razvijenih zemalja.

Naravno da pritom ne treba imati iluzije da će Hrvatska apriori napredovati samo zato jer će postati dijelom Unije. Takvo što se moglo očekivati prije nekoliko godina, međutim, EU prolazi kroz najveću krizu od svog osnutka i realno je pitanje kako će izgledati kada 1 srpnja 2013. primi Hrvatsku. Jedno je sigurno, do tada će sve zemlje-članice morati prihvatiti pravila koja zahtijeva Angela Merkel, a to znači, odgovorno upravljanje i trošenje zarađenog, umjesto stvaranja golemih dugova koji sada potresaju kontinent od Grčke i Italije do Španjolske i Irske.

Potencijal

Unatoč ovim problemima, Europska unija će opstati, premda, vjerojatno, u ponešto modificiranom izdanju. Nitko ne može isključiti njemačko-francusku ideju o Europi u dvije brzine, gdje bi u prvu skupinu ušle države koje vode koliko-toliko odgovrnu financijsku politiku, a u drugoj bi se našle one koje u ovom trenutku ne ispunjavaju preuzete obaveze. Iako je za sada riječ tek o ideji, nemoguće je tvrditi da uskoro neće doći do njezine realizacije.

Čak i u tom slučaju, Hrvatska će profitirati članstvom u EU. Krize dolaze i prolaze, pa će tako i sadašnja. Ako će nova hrvatska vlada u iduće dvije godine povlačiti pametne poteze i osigurati oporavak domaće ekonomije, Hrvatska bi nakon 2013. i pristupanja Eurospkoj uniji, mogla doživjeti ekspanziju.

U sadašnjoj situaciji ovakva prognoza može djelovati poput optimizma bez pokrića, međutim, i Europska unija i Hrvatska imaju potencijale za izlazak iz krize i vrlo dobre perspektive.