Mate Granić, predsjednik DC-aPredsjednik Republike Stjepan Mesić posjetio je Beograd, što je prvi službeni posjet jednog hrvatskog predsjednika Srbiji i Crnoj Gori. Bolje bi bilo da je prije toga predsjednik Srbije i Crne Gore posjetio Hrvatsku, ali bez obzira na to taj posjet treba pozdraviti i podržati. Došlo je do neočekivane isprike predsjednika SiCG Marovića, ali i do nepotrebne isprike predsjednika Stjepana Mesića. Ne zbog njenog sadržaja koji nije sporan, nego zbog mjesta i vremena. Nakon neočekivane isprike Marovića koja je dobro došla i koju je predsjednik Mesić trebao pozdraviti i prihvatiti, naš je predsjednik mogao izabrati bilo koje prigodno mjesto u bilo koje vrijeme u Hrvatskoj. Primjerice Paulin Dvor, i ispričati se u ime hrvatske države za stradanja srpskih civila tijekom Domovinskog rata, jer je bilo takvih stradanja i zločina. Isprika da, ali svakako u Hrvatskoj jer se rat vodio u Hrvatskoj, a ne u SiCG. Isprika Marovića je svakako pozitivan korak i iskorak SiCG, što je međunarodna zajednica, uključujući i SAD, snažno podržala.

Međunarodna zajednica pozdravila je i ispriku Stjepana Mesića. Na pravu ispriku trebat ćemo možda čekati pet, deset ili dvadeset godina kad jedan budući predsjednik Srbije posjeti Hrvatsku, pokloni se žrtvama Miloševićeve agresije na Hrvatsku u ime srpske države (npr. na Ovčari), i ispriča se za sve zločine koje je počinio Miloševićev režim agresijom na Hrvatsku. Ipak, ovu ispriku predsjednika Marovića treba prihvatiti i pozdraviti kao značajan korak naprijed u međusobnim odnosima. Predsjednik Mesić je izabrao pogrešno mjesto i pogrešno vrijeme, ali takva isprika potrebna je samo na drugom mjestu i drugom prigodom.

Vanjski dug Hrvatske
Trenutno je javnosti uglavnom sve poznato o vanjskom dugu Hrvatske. Prema izjavi guvernera HNB on će potkraj ove godine iznositi 21 milijardu američkih dolara. Deficit platne bilance je 8 posto BDP-a, a očekuje se da će vanjskotrgovinski deficit biti oko 8 milijardi američkih dolara. Oporba, HNB i nezavisni stručnjaci krajnje su zabrinuti dramatičnim povećanjem vanjskog duga Hrvatske. Od 9,8 milijardi američkih dolara 2000. na 19,2 milijarde potkraj srpnja ove godine, dok je samo posljednjih mjeseci povećan za 3,5 milijarde američkih dolara. Hrvatska Vlada se neuspješno pokušava opravdati zašto je došlo do tog povećanja. Uporno tvrdi da Hrvatska nije prezadužena država te da nema opasnosti od dužničke krize. Naravno da ovaj vanjski dug ne bi bio prevelik kad bi Hrvatska imala snažni izvoz, kad ne bi bilo vanjskotrgovinskog deficita te kad bi deficit platne bilance države bio ispod 2 ili 3 posto. U ovom slučaju novu hrvatsku vladu čeka da iduće godine otplati 2 milijarde američkih dolara kamata na kredite, a moguće je da će dospjeti značajna državna jamstva na naplatu. Ova Vlada nema više kredibiliteta da se bavi problemom vanjskog duga. Zbog toga bi bilo vrlo važno da Sabor usvoji zaključak da se Vlada dva mjeseca prije izbora ne smije više zaduživati u inozemstvu. Sabor bi trebao donijeti i novi zakon o zaduživanju u inozemstvu koji bi trajno regulirao taj problem. HNB treba provesti odlučne mjere u svrhu sprječavanja enormnog povećanja vanjskog duga, ali za takvo povećanje ipak je na prvom mjestu kriva hrvatska Vlada i ona snosi glavnu odgovornost.

Izbori
Izborna kampanja je počela a da Vlada nije objavila datum izbora. Izgleda da je to specifičnost ove vlade, nepoznata u demokratskom svijetu. Stranke već objavljuju i izborne liste (HSLS, DC), održavaju se izborni sabori stranaka, izrađuju se procjene rezultata izbora. Izgleda da će ova izborna kampanja biti najprljavija do sada. Istražni organi ne rješavaju slučajeve “Viktora Lenca”, Riječke banke, prodaje hotela “Excelsior”, brojne privatizacijske skandale itd., ali su oporbeni čelnici gotovo svakog dana na tapetu. Pravna država treba funkcionirati, ali ne samo dva mjeseca prije izbora. U gradu Zagrebu događaju se smiješne i tragikomične stvari. SDP i HNS se gotovo svaki tjedan javno i tajno optužuju i prijavljuju policiji za gospodarski kriminal. Još se ne mogu dogovoriti tko je veći lopov. Ova vlast u Zagrebu je potrošena, a za to su odgovorni i SDP i HNS i glavni grad hitno treba nove izbore jer vlast nema više nikakvog kredibiliteta.

Vjerujem da premijer Račan o tome vodi računa jer se intenzitet optužbi iz tjedna u tjedan povećava. Gotovo je nevjerojatno da se nakon svih tih afera nikome ništa nije dogodilo u Zagrebu, te da su još uvijek svi na svojim dužnostima. Zagreb treba stručniju, odgovorniju i transparentniju vlast, te puno snažniju viziju europskog grada s prepoznatljivim srednjoeuropskim štihom. Na žalost, danas u medijima prevladavaju isključivo teme kriminala, korupcije i skandala. Zagrebu treba vratiti viziju, a to nije moguće bez novih izbora.