Gotovo devet godina nakon što je započela, završila je američka intervencija u Iraku. Taj je rat bio katastrofa.

Otišli su posljednji vojnici, 500 ljudi iz 1. konjičke divizije 3. brigade. Irak ostavljaju u jadnom stanju i mnogo će godina još trebati prije nego što se zemlja vrati na put stabilnosti. Vjerojatno će proći još više godina prije nego što bude moguće popraviti ugled Sjedinjenih Država u regiji.

Napad strane sile

Nitko ne žali zbog kraja Saddama Husseina, jednog od najkrvoločnijih tirana Bliskog istoka. Čovjek kojeg je američka intervencija 2003. otjerala s vlasti bio je odgovoran za smrt stotina tisuća Iračana koji su - zahvaljujući njemu - naglavce bačeni u dugogodišnje ratove i kod kuće i u inozemstvu. Diljem Iraka razbacani su zajednički grobovi koji sadrže desetke tisuća tijela - masovne grobnice preostale iz mračnih dana Saddamove ere.

Ali Iračani se nisu sami oslobodili od Saddamove tiranije. Sjedinjene Države nisu ih uključile u svoju intervenciju. Nikakve brigade slobodnih Iračana nisu pratile američke trupe pri ulasku u Bagdad u travnju 2003. godine. Zemlju je napala strana sila, a vlast su preuzeli američki prokonzuli koji su se dotad skrivali u bunkerima.

Iraku je uskraćen dio vlastite povijesti.

Od samih početaka tragedije, sve je bilo pogrešno - ne samo razlozi koje je George W. Bush naveo za upuštanje u tu pustolovinu. Irak nije imao veze ni s al-Qaidom ni s napadima 11. rujna 2001. Režim, iscrpljen nakon godina pod embargom, nije imao arsenale koji bi sadržavali oružja za masovno uništenje. Suluda je bila i prometejska tlapnja da bi Amerika nekako mogla transportirati svoju jeffersonovsku demokraciju na obale Tigrisa.

Veza sa slomom 2008.

Bushov je rat prouzročio smrt oko 100,000 Iračana i 4500 američkih vojnika. Irak je postao malo demokratičniji i slobodniji. Zemljom vlada proiranska stranka sastavljena od većinskih arapskih Šiita koja marginalizira sunitsku manjinu, dok Kurdi žive u kvazi-neovisnosti. Nasilje je endemska pojava. Jedan od četiri Iračana živi u bijedi. Srednja klasa je prebjegla u inozemstvo. Status žena je nazadovao. Proizvodnja nafte još nije dosegla prijeratnu razinu.

Rat je Sjedinjene Države stajao 750 milijardi dolara. G. Bush ga nije htio financirati nametanjem posebnog poreza pa je umjesto toga povećao nacionalni dug. Rezultat toga bila je destabilizacija američkih javnih financija, jedan od uzroka krize 2008. godine.

Konačno, irački je rat potrošio resurse nužne za američki angažman u Afganistanu i stoga je uvelike odgovoran za mrtvu točku na kojoj se taj sukob našao.

Kakva ogromna šteta.

Le Monde

Prevela Diana Robaš