Samuel ŽbogarU Sloveniji pred sastanak u Bruxellesu na kojem bi u utorak trebalo biti riječi o provođenju hrvatsko-slovenskog arbitražnog sporazuma nema potpunog konsenzusa na koji bi način Slovenija u sporu trebala iznijeti predmet graničnog spora s Hrvatskom, piše u petak slovenski list "Dnevnik".

U Bruxellesu bi se trebali po prvi puta sastati nova hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, "stari" slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar, te europski povjerenik za proširenje EU-a Štefan Fuele.

Ljubljanski dnevni list "Dnevnik" navodi da je prilikom konzultacija Žbogara u četvrtak sa strankama u parlamentu, što ga je inicirao

predsjednik parlamenta Gregor Virant, bilo riječi i o dilemi treba li Slovenija predmet spora pred arbitražni sud iznijeti odmah ili tek za godinu dana.

Naime, pojašnjava list, prema tekstu arbitražnog sporazuma dvije države trebaju definirati predmet spora u jednomjesečnom roku od

potpisivanja pristupnog ugovora Hrvatske i EU-a, a taj rok ističe već u ponedjeljak.

Budući da tekst arbitražnog sporazuma nije jasan u tome moraju li Hrvatska i Slovenija u jednomjesečnom roku predmet graničnog spora

definirati zajedno ili jednostrano, moglo bi se dogoditi da jedna ili druga država, ili čak obje, u ponedjeljak u Bruxellesu deponiraju svoj način viđenja graničnog prijepora. Ako to ne bi učinile, to znači da bi predmet graničnog spora odredio sam arbitražni sud.

Kao navodi "Dnevnik", neki slovenski pravni stručnjaci smatraju da bi Slovenija bolje stajala ako predmnet spora odmah definira sama.

S time se slaže i stručnjak za pomorsko pravo Marko Pavliha koji je izjavio da nema nikakva razloga zašto to Slovenija ne bi mogla

učiniti. "To nije dokument koji bi imao stotine stranice. U njemu treba samo na kratak i jezgrovit način, ali u prvom redu s punim

samopouzdanjem, te argumentirano iznijeti naše zahtjeve", rekao je Pavliha, član vodstva stranke Građanska lista Gregora Viranta.

Takav bi način iznošenja predmeta spora bio u jednu ruku "tužbeni zahtjev" Slovenije prema Hrvatskoj, iznio je Pavliha, dodajući da bi se u njemu Slovenija mogla pozvati na tzv. Bijelu knjigu o slovensko-hrvatskoj granici koju je 2006. iznijelo slovensko ministarstvo vanjskih poslova, u vrijeme kad je ministar bio Dimitrij Rupel.

U Bijeloj knjizi se, kad je rijeć o granici na moru, ne govori o spojnici (junction) nego o teritorijalnom izlazu na otvoreno more, te se navode sporni sektori kopnene granice, podsjetio je Pavliha u razgovoru za "Dnevnik".

S druge strane, list iznosi da neslužbeno u krugovoma slovenske vlade postoje mišljenja da bi Slovenija jednostranim dokumentom o

predmetu graničnog spora prerano otvorila karte, te da je bolje argumente o graničnom sporu iznijeti u memorandumu, za što je na

raspolaganju još godina dana.

"Dnevnik" navodi da se Žbogar u razgovoru sa strankama nije želio izjasniti hoće li Slovenija idućeg tjedna jednostrano odrediti predmet graničnog priojepora s Hrvatskom ili ne.

"Pričekajmo do ponedjeljka, ne bih unaprijed najavljivao što ćemo učiniti", rekao je Žbogar, prenosi slovenski dnevnik.