09.01.2012. / 19:42

Autor: Hina

Merkel i Sarkozy traže oprost 60 posto grčkog duga

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy načelno su se u ponedjeljak suglasili oko poreza na financijske transakcije kojemu se opire dio njemačke vladajuće koalicije, a Grčku su upozorili da neće dobiti novi paket pomoći ako s bankama ne dogovori zamjenu obveznica, izvijestile su agencije sa sastanka u Berlinu.

Nicolas Sarkozy i Angela MerkelNicolas Sarkozy i Angela MerkelNjemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy načelno su se u ponedjeljak suglasili oko poreza na financijske transakcije kojemu se opire dio njemačke vladajuće koalicije, a Grčku su upozorili da neće dobiti novi paket pomoći ako s bankama ne dogovori zamjenu obveznica, izvijestile su agencije sa sastanka u Berlinu.

"To je dobra inicijativa da se prijeđe s riječi na djelo", rekla je Merkel o prijedlogu za uvođenje poreza na financijske transakcije, ali je naglasila kako bi idealno bilo kada bi ga prihvatile sve članice Europske unije.

Porez na financijske transakcije Francuska snažno zagovara, a Velika Britanija, koja strahuje za interese londonskog financijskog tržišta, prijeti da će uložiti veto ne bude li prihvaćen na globalnoj razini.

"S njemačke strane želimo da do početka ožujka ministri financija usuglase izjavu o namjerama" o uvođenju takvog poreza, rekla je Merkel na zajedničkoj konferenciji za novinare, javlja AFP.

Dodala je da "osobno" može zamisliti uvođenje poreza samo za eurozonu ako se o njemu ne dogovori svih 27 članica, ali je priznala da njezina koalicija u tome nije jedinstvena.

Sarkozy, koji je ranije najavio da bi Francuska mogla jednostrano uvesti porez, u Berlinu je naglasio "ako mi sami ne pokažemo primjer, to se neće provesti".

Snažno upozorenje odaslali su Grčkoj da neće moći primiti novi paket financijske pomoći ako s bankama brzo ne dogovori zamjenu obveznica. Privatni sektor koji posjeduje obveznice mora sudjelovati u smanjenju grčkog duga, naglasili su.

Banke, osiguravateljske kuće i investicijski fondovi pregovaraju tjednima s grčkom vladom o zamjeni obveznica, javlja Reuters. Prema tom planu privatni zajmodavci trebali bi dragovoljno pristati na otpis 50 posto vrijednosti grčkih obveznica koje posjeduju u zamjenu za paket gotovine i novih obveznica.

Privatni sektor ključan je za dodjelu novog paketa pomoći od 130 milijardi eura do ožujka kako bi se izbjegao dalji pad Grčke, podsjeća Reuters. Dodaje da oštra kancelarkina upozorenja iz Berlina pokazuju rastuću zabrinutost europskih vlada da bi mogli propasti pregovori o spašavanju Grčke i tako destabilizirati eruozonu i globalno gospodarstvo.

Merkel i Sarkozy izjavili su kako žele do 1. ožujka potpisati europski sporazum o jačanju proračunske discipline na koji se obvezalo 26 od 27 članica, dodaje AFP. Države eurozone u prosincu su se dogovorile donijeti sporazum izvan europskih ugovora pošto se tom planu usprotivila Velika Britanija.

Dogovorili su se također zatražiti u Europske središnje banke (ECB) mišljenje kako učiniti djelotvornijim Fond za stabilnost eura (EFSF). Berlin se dosad protivio pozivu Pariza da se fond od 440 milijarda eura poveća, no mogao bi na to pristati ako se za to zauzme ECB, piše Reuters.

Merkel i Sarkozy razgovarali su i o mjerama za poticaj rasta i zapošljavanja. Kancelarka je također najavila da će u utorak o Grčkoj razgovarati s direktoricom Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde.

Vezane vijesti

Pariz i Berlin žele snažniju uniju

Pariz i Berlin žele snažniju uniju

Francuska i Njemačka žele "ojačati gospodarsku, monetarnu a sutra i političku uniju", rekao je u srijedu Francois Hollande dočekujući njemačku… Više

Komentari

registracija
9/3/10

nostradurus, 10.01.12. 09:20

Ne bi im pomogao ni 120% oprost. Tj. Da im oproste sve i daju još 20%, situacija bi opet krenula u rast duga. reforma.forumhr.com


registracija
29/11/11

pkoeljo, 10.01.12. 09:27

Porez na financijske transakcije bio bi najrevolucionarniji novovjeki poduhvat u povijesti ekonomije čovječanstva.
Polako , ali konačno svijet ide k spoznaji da zarađivanje novca na taj način nije stvaranje nove vrijednosti. I konačno ukoliko se to ne oporezuje , možemo samo dalje srljati u dublji ponor produbljavanja sve večeg jaza između nekolicine bogatih i sve večeg broja siromašnih.


registracija
31/1/10

STTony, 10.01.12. 16:23

Ne treba sumnjati da će banke taj porez samo navaliti na leđa klijenata + još koji 'dodatni' trošak što su to morale uvesti.


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika