18.01.2012. / 09:54
DW:
Njemački izvoz opasnost za Europu?
Njemačka izvozi puno više robe i usluga nego što ih uvozi. To se ne sviđa mnogim državama i političarima. Oni tvrde da je njemački izvozni suficit kriv za ekonomsku neravnotežu u Europi. Je li to istina?
IlustracijaNjemačkoj ne ide loše, čak ni u krizi. Nacionalna privreda prosperira, stopa nezaposlenosti je na rekordno niskoj razini. U 2011. godini izvozni volumen je premašio magičnu brojku od bilijun eura. Nijemci su na drugoj strani trošili novac, ali kad se bilanciraju uvoz i izvoz činjenica je da Savezna Republika ima izvozni suficit od 156 milijardi eura. Trgujući s Nijemcima, čak je 20 (od 27 zemalja Europske unije) u protekloj godini zabilježilo - deficit.
Hans-Peter Keitel, predsjednik Saveznog udruženja njemačke industrije, u toj činjenici ne vidi problem. Značaj europskih susjeda za izvoz Njemačke ionako opada, dok Njemačka igra sve važniju ulogu kad se radi o uvozu inozemne robe, tvrdi Keitel i dodaje: "Kritike nemaju puno veze s realnošću. Njemačka je najveći europski uvoznik i lokomotiva konjunkturnog razvoja u europskom prostoru."
Dinamika na račun drugih
Izvozni višak nije ništa novo za Nijemce. Njemačka redovito u svijet izveze više nego što uveze. Ipak, u posljednjih deset godina jaz između izvoza i uvoza sve je veći. U 2007. godini dosegao je rekordnu razinu (195 milijardi eura).
Gustav Horn, direktor Instituta za makroekonomiju i istraživanje konjunkture u Zakladi Hansa Böcklera, taj razvoj naziva glasonošom krize u euro-zoni. Dužnička kriza je izvorno posljedica "krize" u izvozno-uvoznoj bilanci, kaže. Desetljećima su neke zemlje gomilale dugove (i države i građani), dodaje Horn. A druge su zemlje, prije svih Njemačka, bilježile izvozni višak. Njemački suficit se temelji na dugovima manje konkurentnih zemalja, smatra naš sugovornik.
Hornovo rješenje: Nijemci moraju više zarađivati. Plaće se moraju povećati. Tada će porasti i potrošnja, što bi se odrazilo i na porast uvoza iz inozemstva. "Izvoz mora nastaviti što i do sada radi: izvoziti. Na tržištu se događa europska utakmica, i ta utakmica mora cvjetati", naglašava Horn. No, prihodi od izvoznih uspjeha morali bi (dijelom) stići i do bankovnih računa zaposlenih, smatra on: "Kako bi se taj novac mogao trošiti za domaću i stranu robu, i kako bi se na koncu konca uspostavila ravnoteža uvoza i izvoza!"
Gospodarstvo odbacuje povišice plaća
Hornovo mišljenje ne dijele svi. Michaela Hüthera, predsjednika Instituta njemačkog gospodarstva (IW), sklonog poslodavcima, Hornove su riječi jako razljutile. On napominje da su troškovi rada u Njemačkoj visoki u usporedbi s međunarodnom konkurencijom. Hüther precizira: samo su u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji i Danskoj troškovi rada "skuplji" nego u Njemačkoj.
"Najbolje bi bilo da naše gospodarstvo održimo dinamičnim i da tako održimo i stopu potražnje za našim proizvodima u euro-zoni", dodaje šef IW-a. A to neće biti lako. Unatoč provedenim reformama, od država poput Grčke, Portugala ili Španjolske neće biti moguće u kratkom roku "stvoriti" industrijski jake zemlje.
One imaju previše strukturnih problema. Europa će još dugo morati živjeti s neravnotežom. A te neravnoteže ne može se ukloniti "ograničavanjem" izvoza uspješnih država, već samo uz pomoć uhodanih mehanizama Europske unije: npr. preko strukturnih i kohezijskih fondova.
Autori: S. Kinkartz/S. Matić
Vezane vijesti
'Njemačka ucjena'
Vrhovna koordinatorica borbe protiv europske financijske krize, njemačka kancelarka Angela Merkel, pravi razlog trenutnom jadnom stanju "Starog… Više
Komentari
Ovaj članak nema komentara.
Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.
Najnovije
-
05.07.2012. / 10:38
Hrvatski gospodarstvenici u pohodu na rusko tržište
-
29.06.2012. / 16:26
Šokantna i provokativna modna predstava
-
29.06.2012. / 16:20
'Nakon pravomoćne presude moći ćemo razgovarati o Čačiću'
-
29.06.2012. / 16:09
Uživajte u sekundu dužem vikendu