ArhivaPredstavnici klubova u Hrvatskom saboru pozvali su danas hrvatske građane da u nedjelju izađu na referendum, a većina njih izravno ih je pozvala da odluče o ulasku u EU, i tako, kako su im poručili, Hrvatskoj i njezinom narodu izaberu bolju budućnost.

Jadranka Kosor je u ime HDZ-a sve birače pozvala da u nedjelju izađu na referendum i zaokruže "za" ulazak u EU, odnosno, kako je istaknula, za budućnost Hrvatske, za sve ono što Unija znači i ono što Hrvatska nastoji promicati kao svoj kulturni i svaki drugi identitet.

HDZ, naglasila je, želi da na birališta izađe velik broj birača, kao da ih veliki, respektabilan broj odluči za ulazak u EU.

Podsjetila je na težak europski put Hrvatske koja je imala najduže i najteže pregovore, s najviše pregovaračkih poglavlja, a prva nakon Grčke u Uniju ulazi samostalno. Prisjetila se i teških okolnosti na tom putu, poput slovenske blokade pregovora koju je njezina vlada uspjela skinuti, ali i unutarnjih otpora, poput, kako je rekla, "Facebook" prosvjeda i oporbenih pokušaja rušenja vlade.

"Ovo je prilika da pogledamo na sva dostignuća koja smo svi zajedno napravili, ono na što smo ponosni. Ovo je kruna svega toga i zato sam uvjerena da će velika većina odabrati ulazak u EU", poručila je Kosor.

I Danijel Mondekar je u ime SDP-a birače pozvao da izađu na referendum i izaberu ulazak u EU, te tako ostvare bolji standard, veći životnu sigurnost i stabilnost te brži gospodarski oporavak.

"U nedjelju biramo gdje pripadamo, biramo kakvu ćemo budućnost imati mi, naša djeca i naši unuci. EU je upravo to zbog naših građana", poručio je Mondekar.

Naglasio je da je EU cijeli niz mjera, posebno u aktualno krizno vrijeme, usmjerila na mlade "za koje danas možemo reći da mogu biti veliki dobitnici članstva u EU".

"Radi se o skupini koja je izuzetno skeptična, a jednako tako s druge strane maksimalno može dobiti od članstva", ocijenio je Mondekar.

Jozo Radoš je u ime HNS-a pozvao hrvatske građane da u nedjelju izađu na referendum i glasuju za pristupanje EU, naglasivši da ulaskom u Uniju ne prestaju nacionalne politike, već će Hrvatski sabor i vlada i dalje biti glavno tijelo koje će odlučivati o životu i politici u Hrvatskoj.

"Jedno od temeljnih načela zašto uopće postoji EU je suradnja koja če omogućiti da dižemo standarde uprave, kao što je i sam proces sigurno pomogao da budemo bolji nego što bi bili sami da nismo bili dio tog okvira. Prema tome, imamo svoju sudbinu u svojim rukama i imamo mogućnost da u toj suradnji jačamo i brže i bolje gradimo vlastite institucije", poručio je Radoš.

HNS, dodao je, nije stranka koja će građane plašiti alternativama, ali i naglasio kako prave, jednako vrijedne, snažne i dobre alternative Europskoj uniji nema. "Treba reći da ako propustimo ovu priliku, alternativa je zapadni Balkan", istaknuo je.

Dinko Burić istaknuo je da HDSSB nije protiv EU, ali da joj upravo njezina proeuropska orijentacija ne daje za pravo zaboraviti na činjenicu da među hrvatskim biračima ima i onih koji su protiv ulaska u EU.

I njih, istaknuo je, treba predstavljati u Saboru, a ne, kao što se vidi iz uvodnih obrazloženja premijera i ministrice vanjskih poslova, samo argumenti koji snažno potiču birače da odluče za ulazak u Uniju.

"Sve što je u vašim izlaganjima rečeno točno je. No, treba progovoriti i o nečemu što nije rečeno, mora se govoriti i o tome jer odluka o ulasku Hrvatske u EU ne pripada niti jednoj stranci, ni jednom političaru, ne pripada ni političkim elitama, već ta odluka pripada isključivo hrvatskim građanima", poručio je Burić.

Na poziv premijera Zorana Milanovića da se HDSSB jasnije opredijeli je li za ili protiv ulaska u Uniju, Burić je kazao kako njegova stranka želi da Hrvatska uđe u EU, ali i da o tome hoće li ući ili ne odluči ne samo 20 ili 30 posto građana, nego njih 70 ili 80 posto.

Silvano Hrelja (HSU) kazao je kako su hrvatski umirovljenici shvatili značaj referendumske odluke, jer će se dobar dio njih, koji su živjeli i u nekoliko država, prvi put pitati i svojom će voljom odabrati asocijaciju u kojoj žele živjeti.

Umirovljenike, ali i sve ostale građane pozvao je da izaberu ulazak u EU, te da nakon dugotrajnog hrvatskog pregovaračkog procesa u koji je uloženo puno truda ne odustanu pred njegovim završetkom, a posebno ne zbog nekih neobjektivnih rizika.

"To bi bilo kao da ekipa planinara stigne 100 metara od vrha Mount Everesta, a onda zbog mogućih rizika odustanu od uspona na njega", ocijenio je Hrelja.

Snažan zagovornik ulaska u EU je i Damir Kajin (IDS), koji ocjenjuje da bi za Hrvatsku bila katastrofa ostati "iza civilizacijske zavjese Schengena".

Uvjeren je u pozitivan ishod nedjeljnog referenduma, jer će u suprotnom Hrvatskoj biti jako teško. U tom se smislu, rekao je, slaže sa stavom ministrice vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić da bi neulazak u Uniju značio da neće biti za hrvatske mirovine, iako se slaže i s Laburistom Dragutinom Lesarom da hrvatske građane ne treba plašiti.

Lesar je, naime, u ime Kluba Hrvatskih laburista rekao: "Nije dobro podcjenjivati ni vrijeđati inteligenciju ljudi, monotonom i zaglupljujućom propagandom. Plašimo se da ta propaganda mijenja raspoloženje ljudi, a najgore je prijetiti i zaplašivati građane da ako nešto ne prihvate da će ostati bez nečega, bez mirovina, plaća ili bilo čega. To nije dobra poruka i tako se ne smijemo ponašati".

Izrazio je žaljenje što Sabor nije prihvatio prijedlog njegove stranke da se referendum o ulasku u EU održi sredinom veljače, jer su građani ovako, ocijenio je, dovedeni u situaciju da u svega 42 dana prime sve informacije te donesu odluku.

Iznio je stav Laburista po kojemu referendumska odluka mora imati puni politički legitimitet samo ako odaziv bude veći od 50 posto, pozivajući građane da izađu na referendum i tako pokažu da im je stalo do neposredne demokracije, da žele koristiti pravo da potvrđuju, korigiraju ili odbacuju odluke političke elite bez obzira tko je na vlasti.

Milorad Pupovac je u ime SDSS-a kazao kako je Hrvatska svoju europsku budućnost odredila još prije više od 20 godina, odnosno da je činjenicom osamostaljenja bila povezana s projektom EU i njezinim širenjem na jugoistok Europe. "Činjenjica naše odluke da izađemo iz državnog saveza s Jugoslavijom i ostalim jugoslavenskim narodima je bila povezana s tim da želimo ući u novi državni savez i to treba reći", poručio je Pupovac.

Nedžad Hodžić (Klub nacionalnih manjina) kao najveću prednost ulaska u EU vidi onu za hrvatsko gospodarstvo otvaranjem europskog tržišta od pola milijarde ljudi. "To je velika šansa za ekonomski napredak budemo li je znali iskoristiti", poručio je, istaknuvši značaj Hrvatske u EU za regiju, odnosno europsku perspektivu u prvom redu BiH i Srbije, ali i ostalih zemalja u regiji.