ArhivaHrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić naglasila je u petak u Zagrebu, u raspravi o ratifikaciji Ugovora o pristupanju Hrvatske EU-u, kako je Europska unija bila prvi politički konsenzus u Hrvatskoj, zahvalivši se svima koji su aktivno sudjelovali u procesu koji je bio više od pristupanja i značio je izgradnju države i institucija koje dosad Hrvatska nije imala.

"Ovo je veliki trenutak za ovu zemlju, za ovaj parlament, za one od nas koji su od samog početka na ovom projektu koji je počeo ratifikacijom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2001. i koji sada doživljava kulminaciju", rekla je Pusić, predstavljajući prijedlog Zakona o ratifikaciji pristupnog ugovora.

"Za nas je EU i cijeli proces pristupanja bio nešto puno više i na prvom mjestu to je bila izgradnja države, izgradnja institucija koje nismo imali a danas ih imamo", rekla je Pusć. "To je bio prvi naš politički konsenzus", istaknula je.

Pusić se zahvalila građanima koji su prepoznali šansu, Hrvatskom saboru, pregovaračkom timu, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i drugim ministarstvima, te svima koji su pridonijeli "da smo danas ovdje i da imamo veliku šansu".

Na referendumu o EU 22. siječnja građani su sa 66,27 posto glasova prihvatili pristupanje EU-u, a pokazat ćemo i onima, kazala je ministrica, koji su glasovali protiv da "postoje temelji da se predomisle"

Pusić je pojasnila zbog čega su Slovačka, Mađarska, Bugarska, Italija i Malta ratificirale Ugovor o pristupanju prije RH.

"Nije razlog taj što se nismo baš snašli već zato što je postojala zakonska obveza da 30 dana nakon objave rezultata referenduma Ustavni sud dopusti mogućnost primjedbi. Taj proces je završio 3. ožujka i 5. ožujka Ustavni sud je donio odluku kojom konstatira da je referendum proveden u skladu sa zakonom i da su rezultati pravovaljani", pojasnila je šefica diplomacije.

Hrvatski sabor danas treba ratificirati Ugovor o pristupanju, Akt o pristupanju i Završni akt, kazala je ministrica, dodajući da posebno treba obratiti pozornost na anekse koji se tiču hrvatske brodogradnje i čeličnog sektora.

U tim se dokumentima definira i model monitoringa odnosno da će RH do trenutka pristupanja slati izvješća Uniji o provođenju zakona i o reformama.

Taj model monitoringa prestaje 1. srpnja 2013. ulaskom RH u EU.

"Moj će prijedlog biti da, što se RH tiče, taj nadzor ne prestane nikad", da Hrvatska sama nadalje provodi monitoring, rekla je Pusić.