Objavljeno u Nacionalu br. 529, 2006-01-02

Autor: Maroje Mihovilović

GAZETA

Europa u panici zbog manjka plina

Najnoviji rusko-ukrajinski sukob oko cijene plina prouzročio je smanjenu isporuku u Europu i sveopću zabrinutost

Vodeće političare i privrednike Zapadne Europe duboko zabrinjava ono što se posljednjih dana događa u odnosima Rusije i Ukrajine, jer bi to moglo drastično smanjiti isporuke ruskih energenata. Spor je nastao nakon što je ruska državna kompanija "Gazprom" prestala Ukrajini, Moldaviji i Gruziji prodavati ruski plin po subvencioniranim cijenama. I nakon raspada SSSR-a bivše su sovjetske republike od Rusije dobivale plin po nižim cijenama, sličnim onima u dotadašnjoj zajedničkoj državi. Tako je Rusija pomagala novostvorenim državama da lakše prilagode svoje privrede naviknute na jeftinu energiju. Jeftinom energijom Rusija je plaćala političku lojalnost tih zemalja Rusiji, koja se nastavila i nakon raspada SSSR-a. Budući da se nove cijene ne nameću Bjelorusiji i Armeniji, čuje se da je riječ o kazni trima zemljama jer su Ukrajina i Gruzija bivše promoskovske režime zamijenile prozapadnjačkim vladama, a i Moldavija se više okreće Zapadu. Promjene u cijeni prirodnog plina su drastične. Prema odluci "Gazproma" Ukrajina bi od 1. siječnja trebala plaćati četiri puta veću cijenu od dosadašnje. Cijena prirodnog plina za Gruziju i Moldaviju bit će dvostruko veća, a Moldavija je jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi. U Moskvi poriču političku pozadinu i kažu da su te tri zemlje dovoljno ojačale da mogu podnijeti ekonomsku cijenu energenata. Iz Kijeva su dali do znanja da mogu odgovoriti protumjerama. Ukrajinska vlada prijeti da će prekinuti prolaz ruskog plina plinovodima preko svog teritorija ako joj bude uskraćen po sadašnjim cijenama, odnosno da će ona za svoje potrebe uzimati ruski plin koji se preko Ukrajine isporučuje zapadnim kupcima. Ukrajina je to počela činiti već prvoga dana kad je Rusija prekinula isporuku. Zapadnoeuropske zemlje uvoze goleme količine plina iz Rusije, a 80 posto kroz plinovode preko Ukrajine. Ako se problem između Rusije i Ukrajine hitno ne riješi, i Zapadna Europa ostat će bez znatnih količina energenata. Prekid tih isporuka teško bi pogodio i samu Rusiju smanjivši golemu zaradu na plinu. Rusija ima najveće svjetske zalihe prirodnog plina. I prije posljednjeg proširenja Europske unije četvrtina prirodnog plina, koji je trošilo tadašnjih 15 zemalja EU dolazila je iz Rusije, a taj se udjel silno povećao. Ne samo da su u EU ušle zemlje koje u mnogo većoj mjeri ovise o ruskom plinu, nego su potrošnju plina povećale i stare članice. Oko 40 posto plina potrošenog u Njemačkoj stiže iz Rusije, 25 posto u Francuskoj, a i Britanija nabavlja sve više plina iz Rusije. Ti su postoci kod novih članica EU još veći. U Češkoj je 70 posto potrošenog plina iz Rusije, u Poljskoj i Mađarskoj 80 posto, a Estonija, Litva, Latvija i Slovačka potpuno ovise o ruskom plinu. Neke od tih zemalja ne bi bile pogođene prekidom dostave plina preko Ukrajine jer plinovodi do njih ne idu preko te zemlje, ali neke će se naći u strašnoj energetskoj krizi ako se prekine isporuka preko Ukrajine. Iz Kijeva tvrde da neće dopustiti rusku političku ucjenu. Ukrajina namjerava nastaviti politički zaokret. Zapadni politički krugovi tvrde da Ukrajina prijetnjom da će zatvoriti plinovod želi prisiliti zapadne zemlje da - u strahu od prekida isporuke plina - i one pritisnu Moskvu da odustane od nove cijene plina. Spor je potaknuo političke i ekonomske planere u Zapadnoj Europi da razmisle je li pametno toliko se oslanjati na ruski plin. Prema jednima, Zapadnoj Europi mora biti prioritet da diverzificira izvore energenata kako ni o jednom ne bi previše ovisila pa se govori i o nuklearkama, za što je nedavno inicijativu pokrenuo britanski premijer Tony Blair. Po drugima, ne treba se bojati velikih nabavki ruskog plina, jer koliko Zapad ovisi o Rusiji kao dobavljač, toliko i Rusija ovisi od Zapadu kao kupcu, a dugoročno vezivanje Rusija za Zapadnu Europu može imati dobre političke posljedice. Zbog toga nekim zapadnoeuropskim analitičarima manje smeta ovisnost o Rusiji kao izvoru energije, a više ovisnost o Ukrajini preko čijeg teritorija se plin dostavlja. Stoga sve više pristaša dobiva rusko-njemački plan za novi plinovod kojim bi se ruski plin do Njemačke dopremao ispod Baltičkog mora, čime bi bili zaobiđeni Ukrajina i druge zemlje koje bi tomu mogle smetati.

Vezane vijesti

Španjolska je jednostavno bolja

Španjolska je jednostavno bolja

Premda je ogled Španjolske i Francuske u četvrtfinalu Europskog prvenstva ponudio slab i siromašan nogomet, španjolski izbornik Vicente Del Bosque… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika