PROTIV INTERESNIH LOBIJA Tomislav Horvatinčić kaže da se preuređenju bloka između Gundulićeve ulice i Cvjetnog trga protive interesni lobiji i oni koji ne žele uređeni ZagrebTomislav Horvatinčić, građevinski poduzetnik i vlasnik kompanije Hoto grupa proteklih je dana doživljavao oštre kritike zbog svojih ideja o budućem uređenju prostora u strogom centru Zagreba. Biznismena čija je tvrtka kupila gotovo sve nekretnine u bloku koji okružuju tri zagrebačke ulice i Trg Petra Preradovića optužuje se da želi devastirati gradsku jezgru izgradnjom golemog šoping centra koji bi, tvrde Horvatinčićevi kritičari, nagrdio izgled strogog centra glavnog hrvatskog grada. U intervjuu za Nacional Tomislav Horvatinčić objašnjava zašto takve kritike smatra neutemeljenim, govori o svojoj graditeljskoj karijeri, te otkriva koliko je novca potrošio za kupnju vrijednih donjogradskih nekretnina i koliko će ga stajati njihovo preuređenje.

NACIONAL: O ideji uređenja zagrebačkog donjogradskog bloka spekulira se već dulje vrijeme, razne udruge protestiraju, neki arhitekti i urbanisti se bune, a da se u stvari još uopće ne zna kakav je vaš plan. Što ćete zapravo raditi u prostorima koje ste kupili u tom dijelu centra okruženog Varšavskom, Gundulićevom i Preobraženskom ulicom, te Ilicom i Cvjetnim trgom?
- Priča se svašta, novinari su čak izmislili i ime Lifestyle centar a da o takvom imenu nikad nije bilo ni riječi. Napada me se da devastiram gradsku jezgru, a nitko ne govori da je riječ o bloku koji je zapušten i ruševan, o kinu u koje već godinama nitko ne ide, o mračnim i prljavim dvorištima punim narkomana, kriminalaca, skitnica i prostitutki.
U javnosti se stekao dojam da će Hoto grupa sve porušiti i graditi veliki stakleni šoping centar. To naprosto nije istina i nije naša ideja. Nadam se da će idejni arhitektonski uradci biti vrhunske kvalitete da ćemo dobiti projekt kakve europske metropole već imaju, a Zagreb tu i pripada. Želja nam je dobiti nekoliko lijepih dućana, ugostiteljskih objekata, poslovnih prostora, novu višefunkcionalnu kinodvoranu, dječji vrtić, dječje igraonice, zelene površine, luksuzne stanove, te podzemnu garažu. No najvažnije je reći da još uopće nema ni govora o tome da smo za takvu ideju već dobili dozvole i da je projekt već gotov. Ponavljam, organizirali smo anketni natječaj i tek nakon žiriranja znat ćemo koja je ideja najprihvatljivija. Sve što bih vam prije toga rekao bilo bi nekakvo nagađanje i neumjesno u odnosu na ocjenjivački sud. Upravo to ovih dana rade razne udruge, kao i Srpska pravoslavna crkva, te nas kao ozbiljnog developera žele organiziranim medijskim linčom diskreditirati u javnosti.

NACIONAL: Dakle, ni vi sami još ne znate što će se konkretno graditi unutar njega?
- Točno. Sve što sam nabrojio još su uvijek samo naše želje. Moji suradnici i ja već šest mjeseci neprekidno se konzultiramo s domaćim arhitektima, ali i svjetskim arhitektonskim autoritetima poput Normana Fostera iz Londona, Renza Pinannija iz Genove, Borisa Podreka iz Beča, Zaha Hadida iz Londona te Jeana Noveula iz Pariza od kojih su se neki svojim idejnim rješenjima uključili u anketni natječaj koji će nas stajati blizu 400 tisuća eura, a putem kojeg ćemo izabrati najbolje rješenje za taj blok u centru Zagreba. Na natječaj su ovih dana stigla tri projekta domaćih arhitektonskih studija, kao i tri strana i to iz Beča, Londona i Bruxellesa. Članovi našeg žirija kojeg čini 21 stručnjak s područja zagrebačke kulture, povijesti, umjetnosti, urbanizma i arhitekture nakon Nove godine odabrat će najbolji rad a koji ćemo potom kao idejno rješenje predstaviti gradskim vlastima, a tek onda eventualno krenuti u ishodovanje lokacijskih i građevinskih dozvola. Mi ne znamo hoće li naša ideja ikada proći, ali mi ćemo je predstaviti gradu i građanima kako bismo javno raspravljali o njoj.

NACIONAL: Ali vi ste sigurno svjesni da važeći Generalni urbanistički plan grada Zagreba ne dopušta građenje takvih prostora, a kamoli podzemne garaže u samom centru grada?
- Po sadašnjem GUP-u se to sigurno ne može raditi, ali po sadašnjem GUP-u se, ruku na srce ne može raditi ništa. Mi GUP nećemo zaobilaziti, ali tvrdimo da on nije najbolji i da ga treba mijenjati. Ljudi koji nemaju znanja ili druga bolja rješenja, GUP po kojem se ništa nemože i nesmije raditi, najbolji je GUP. Najčešće se takvi javljaju, ispod svojih komentara se potpisuju „urbanistom“, a ništa u životu isplanirali ili urbanizirali nisu, ali dežurni su kritičari. Problem s GUP-om pokušat ćemo riješiti njegovom izmjenom, jer GUP se oduvijek mijenjao i uvijek će se mijenjati, naravno samo pod jednim uvjetom, da je za grad Zagreb i stanovnike Zagreba bolji. Ako naša ideja ne prođe, bio je to naš poslovni rizik. O tome ne odlučuje Horvatinčić, već građani ovog grada na javnim raspravama i zastupnici gradske vlasti koje su građani izabrali na izborima. Da nemamo dobre namjere ne bismo trošili 400 tisuća eura za idejna rješenja za centar Zagreba, koja bi zapravo trebao naručiti grad ako želi pravu metropolu. Za Zagreb bi bila katastrofa da mu blokovi u samom centru ostanu kakvi jesu, prljavi, zapušteni, naseljeni štakorima. Zato smo i skupili svjetsku arhitektonsku elitu da svi zajedno pronađemo rješenje. O rješenjima zagrebačkih blokova se u struci godinama raspravlja tj. dok su danas ugledni zagrebački arhitekti bili još studenti. Evo nam prilike da uljepšamo grad i da se potpišemo na projekt.

NACIONAL: U čemu je problem?
- Javno se usuđujem reći da bi upravo takav neuređen Zagreb pojedine udruge htjele imati. I da završim s udrugama: svako uljuđeno demokratsko društvo mora imati civilne nevladine udruge, za to se zalažem, ali nikako za balvan revolucije i destrukciju onoga što je pozitivno.

BLOK U ZAGREBAČKOJ JEZGRI omeđen Cvjetnim trgom, Ilicom te Gundulićevom, Varšavskom i Preobraženskom ulicom prostor je na kojem bi po Horvatinčićevoj zamisli trebali biti dječji vrtić i igraonice, poslovni prostori, luksuzni stanovi, nova kinodvorana i podzemna garaža NACIONAL: Što ćete uopće u projektu ponuditi gradu da bi vam zauzvrat eventualno omogućili ostvarenje vašeg nauma?
- Ovdje se želim zahvaliti Zagrepčanima na brojnim pismima podrške na koje ću im odgovoriti, nadam se prekrasno uređenim donjogradskim blokom. Gradu ćemo ponuditi javno privatno partnerstvo što će konkretno značiti da će se u prostoru tog bloka morati naći i sadržaji od javnog značaja. Želimo da ondje budu smješteni vrtići i igraonice za djecu, velika dvorana za 700 do 800 ljudi koja će služiti i kao kino, ali i kao reprezentativni prostor za razne promocije, premijere, tribine i slično. Ponudit ćemo gradu i mjesta za noćne klubove, kakve zagrebački centar na žalost nema nego nam mladi idu na narodnjake po rubnim dijelovima grada. Zar je to grijeh? Zar je grijeh napraviti lijepe luksuzne stanove i kvalitetne poslovne prostore, nove slastičarnice i fine dućane? Također ćemo se pridružiti gradskom projektu koji namjerava urediti ulične fasade navedenog bloka.

NACIONAL: Ne mislite li da će takvi prostori i podzemna garaža samo stvoriti još veći prometni kolaps u centru grada čiji je promet ionako vječito zakrčen?
- Pa neće 300 automobila u isto vrijeme krenuti prema garaži. Osim toga, prometni stručnjaci tražit će najbolje rješenje za ulaz i izlaz u potencijalnu garažu. Osim toga, ako u centru grada napokon bude izgrađena prava podzemna garaža svi automobili parkirani po okolnim ulicama, poput Gundulićeve gdje zauzimaju cijeli prometni trak, moći će se parkirati u garaži. Kada se ti automobili sklone promet će biti itekako prohodan, ali dopustite da o prometu govore najbolji prometni autoriteti akreditirani za ovaj naš idejni anketni natječaj.

NACIONAL: Znači li to da Zagrepčanima obećavate cijene parkiranja u podzemnoj garaži iste kao i kod gradskog parkinga?
- Ne samo da ćemo konkurirati sadašnjom cijenom parkinga, nego ćemo inzistirati na puno povoljnijoj cijeni.

NACIONAL: Je li istina da ste već kupili gotovo sve nekretnine u bloku osim zgrade Stomatološkog fakulteta?
- To je točno. Zgradu Stomatološkog fakulteta kupit ćemo ako to odobri Ministarstvo znanosti i Ministarstvo zdravstva, ali samo pod jednim uvjetom: da na javno raspisanom natječaju budemo najkvalitetniji kupci. Stomatološki fakultet bi konačno dobio ono što takvoj instituciji i pripada. Nešto znam o tome pa mogu reći da pomoću trikova i vratolomija održavaju teotersku i praktičnu nastavu. Kupili smo dakle zgradu bivše tiskare, kino Zagreb, tvrtku Multiprint, uličnu zgradu Večernjeg lista i ostale prostore u spomenutom bloku. Mogu reći da smo nepovredivi vlasnici tih nekretnina i da nipošto nećemo dopustiti da one i dalje propadaju.

NACIONAL: Koliko vas je stajala kupovina svih tih nekretnina, a koliko je procijenjena vrijednost ukupne investicije ukoliko krenete u gradnju?
- Kupnja cijelog bloka stajat će približno 30 milijuna eura, ako uspijemo kupiti zgradu Stomatološkog fakulteta, dok će cijeli projekt uređenja sigurno stajati 100 milijuna eura. Sav taj novac osigurali smo kreditom, kao i za ostale projekte.

NACIONAL: Uređenje bloka u samom centru Zagreba vaš je četvrti veliki projekt vezan za nekretnine. Kako su uopće počela vaša ulaganja u Hrvatskoj?
- Svoj prvi poslovni projekt u Hrvatskoj pokrenuo sam 1976. po povratku iz Njemačke. Tada sam otvorio restoran Babilon, a 1990. godine otvorio sam i prvi privatni hotel istog imena. U poslove vezane za nekretnine ušao sam sredinom 90-tih kada su nakon rata strane kompanije počele dolaziti u Hrvatsku, a kako sam uvidio da kod nas nedostaje dobro organiziranih poslovnih prostora ‘96. sam osnovao tvrtku za promet Castellum koja se počela baviti nekretninama. Prvi takav projekt bio je Castellum centar u zagrebačkoj Hebrangovoj ulici gdje smo kupili, a potom potpuno restaurirali zapuštenu i ruševnu zgradu te uz nju u dvorištu izgradili još jedan dodatni moderan objekt. Sve smo završili za 135 dana, a poslovni prostori u tom kompleksu od 7,5 tisuća četvornih metara i sa stotinu parkirnih mjesta isprva su bili iznajmljeni Hrvatskom telekomu, a sada su u najmu brojnih prestižnih tvrtki i to na 15 godina. Drugi projekt nastao je kada je Uprava HT-a odlučila sve svoje poslovne prostore staviti pod isti krov te su se u suradnji s nama odlučili za izgradnju Hoto poslovnog tornja i to na mjestu ruševina bivše Tvornice dječje obuće u Savskoj ulici gdje smo izgradili po mnogima jednu od najljepših visokih kuća u Zagrebu. Riječ je o tornju sa 17 katova, površine preko 30 tisuća četvornih metara, a završen je za 320 dana.

NACIONAL: I taj projekt je kod nekih nailazio na priličan otpor, i tada su se znali čuti komentari da uzurpirate prostor?
- U početku su se susjedi bunili, da bi pak poslije bili zadovoljni načinom i brzinom gradnje, a danas su sretni jer je vrijednost njihovih nekretnina bitno porasla nakon dovršetka Hoto business towera. No uvijek je tako kada negdje otvarate gradilište. Ljudi se isprva bune. I sve dok vas ne upoznaju i ne shvate da ste kao organizator gradnje pedantni, uredni i brzi. Osim toga malo tko zna da naša tvrtka ne gradi nego samo organizira gradnju koju izvode građevinske tvrtke.

NACIONAL: Kupili ste i obnovili i Kulmerovu kuću na Zrinjevcu?
- Ona je bila u očajnom stanju, no mi smo temelje injektirali betonom i tako potpuno učvrstili, a sve je kao i u Hebrangovoj rađeno uz nadzor stručnjaka iz Zavoda za zaštitu spomenika. U potpuno restauriranoj Kulmerovoj kući na Zrinjevcu danas su smještene ambasade Danske i Brazila, rezidencija Portugala, te jedna državna agencija, a prostor je kao i Castellum centar iznajmljen sljedećih 15 godina.

NACIONAL: Nerijetko vas prozivaju za devastaciju unatoč činjenici da ste ruinirane prostore poput kuće u Hebrangovoj i one na Zrinjevcu restaurirali u njihovu izvornom obliku. Smatrate li da vas nepravedno optužuju?
- Po mišljenjima mnogih to se, kao i sada oko Cvjetnog trga, događa zbog brojnih interesnih skupina koje napadom na mene pokušavaju bez pokrića dograbiti nekakav svoj dio kolača. No ono što je najvažnije je da Hoto grupa nikada nije sudjelovala u raznoraznim mutnim pretvorbama. Zato niti ne tajimo koliko smo novca uložili u svoje projekte, jer svi su naši ugovori dostupni javnosti i ne krijem se iza takozvanih poslovnih tajni kada su u pitanju vrijednosti investicija. Zašto nije bilo povika kada su sva zagrebačka kina prodana u pretvorbi po smiješnim cijenama, ili kada se prodavao Večernji list, nego se sada viče kada je Horvatinčić nešto kupio i želi od toga napraviti nešto dobro.

NACIONAL: Za vaš najveći projekt, naselje Hoto Ville koje je sagrađeno lani, optuživali su vas da ste obećavali kućice u nizu, a na kraju napravili zgusnute stanove?
- Nikad nismo obećavali kućice u nizu. Tržište diktira uvjete izgradnje. Danas je to prekrasno naselje u ko­­jem život teče. On je za nas završena priča, no socijalizacija življenja je na stanovnicima i lokalnoj zajednici.

HOTO BUSINESS TOWER

HOTO POSLOVNI TORANJ u zagrebačkoj Savskoj uliciHoto business tower bio je drugi graditeljski projekt Horvatinčićeve Hoto grupe u Hrvatskoj. Počeo ga je graditi na lokaciji nekadašnje Tvornice dječje obuće u Savskoj ulici u Zagrebu. Gradnja tornja sa 17 katova površine više od 30 tisuća četvornih metara trajala je 320 dana. Danas je toranj poslovno sjedište T-HT-a.

CASTELLUM CENTAR

Castellum centar na zagrebačkom zelenom valu, prvi je graditeljski projekt Tomislava Horvatinčića. Sastojao se od nadogradnje i potpune restauracije ruševne zgrade iz 19. stoljeća. U njoj su danas poslovni prostori koji su nekim tvrtkama, primjerice Podravci, iznajmljeni na 15 godina.

HOTO VILLE

Posljednji realizirani projekt Horvatinčićeve Hoto grupe su Hoto vile. Radi se o stambenom naselju zatvorenog tipa, zasad jedinom takve vrste u Hrvatskoj. Naselje je sagrađeno u Svetoj Nedelji, mjestu između Zagreba i Samobora, na nekorištenom zemljištu na kojem je rastao samo korov. Gradnja naselja za 1500 ljudi na 120 tisuća četvornih metara trajala je samo godinu dana. Horvatinčić tvrdi da zasad u naselju živi oko 1000 ljudi. Oni na raspolaganju imaju sadržaje koje inače nudi svako urbano mjesto, poput centralnog parka, dječjih igrališta i vrtića, šetnica te poslovno-trgovačkog centra. Stanovi u Hoto vilama prodavali su se po cijeni od 1290 eura do 1590 eura po kvadratu, što je ispod prosijeka cijene u Zagrebu.